Časopis Juni 2019

ELEKTRONSKI ČASOPIS

S A D R Ž A J

  1. Fuad Balta

Autorska djela, autorska i imovinska prava i njihovo oporezivanje

 U cilju pravilnog načina oporezivanja autorskih prava, prvostepeni i drugostepeni organi trebalo bi da se prethodno usaglase sa razumijevanjem pojmova i načinom oporezivanja autorskih djela, kao i autorskih prava koje iz istih proističu, uključujući i imovinska prava u vezi sa autorskim djelima (autorska imovinska prava), te prava njihovog korištenja, otuđenja i ustupanja. Plaćanje poreza u vezi sa vlasništvom nad autorskim i srodnim pravima i naknadama po osnovu autorskih djela i honorara na području Federacije BiH u principu je uređeno propisima o oporezivanju dobiti i dohotka za rezidentna i nerezidentna pravna i fizička lica, s tim što se kod ustupanja autorskih imovinskih prava unekoliko razlikuju odredbe Zakona i Pravilnika o primjeni Zakona o porezu na dohodak. Pri provođenju spomenutih poreznih propisa, potrebno je posebno voditi računa da se, prilikom isplate autorskih naknada nerezidentnim licima obavezno koristi princip poreza po odbitku, osim u slučaju postupanja prema  međunarodnih ugovora/sporazuma o izbjegavanju koje je Bosna i Hercegovina sklopila sa mnogim državama, koji u navedenom smislu imaju prioritet u svakodnevnoj praktičnoj primjeni. Također, posebnu pažnju trebalo bi usmjeriti na način oporezivanja nasljednika u vezi sa pravom korištenja bilo kojeg autorskog prava, kao i njihovom eventualnom otuđenju i ustupanju o čemu su u ovom tekstu date odgovarajuće preporuke…

  1. Doc. dr. sc. Erdin Hasanbegović Ivana Bodulović, BA

 Utjecaj kreativnog računovodstva na finansijsko izvještavanje kompanije

Računovodstveni izvještaji predstavljaju temeljno svjedočanstvo o imovinsko-finansijskom položaju, te o poslovnoj i novčanoj uspješnosti privrednog subjekta. Ukoliko kompanija manipuliše u računovodstvenim evidencijama, tada se radi o fiktivnim ili nepravilnim načinima računovodstvene obrade podataka, s namjerom da se prikrije prava slika o stanju sredstava, izvora sredstava ili poslovnom rezultatu. Upravo je kreativno računovodstvo mehanizam kojim se ove radnje realizuju. Kreativno računovodstvo smatra se umjetnošću manipuliranja financijskim računima, a ostaje u nadležnosti računovodstvenih zakona i pravila kako bi se odrazilo na ono što menadžment želi reći sudionicima, umjesto da prikazuje stvarni položaj kompanije. Zbog sve veće razine konkurencije, nedostatka održivosti na tržištu, „rupa“ u računovodstvenom standardu i drugim propisima, kreativna računovodstvena praksa sve više prevladava u kompanijama. Pretjerana upotreba kreativnog računovodstva dovela je do pada brojnih velikih tvrtki. Kreativno računovodstvo se često označava i kao termin kojim se pojašnjava namjerno odstupanje od svih računovodstvenih praksi i standarda sa ciljem da se eksternim korisnicima finansijskih izvještaja prezentira željena, a ne stvarna prinosna snaga kompanije.

  1. Doc.dr.sc. Semina Škandro

  Testiranje ispravnosti ciklusa prodaje – revizija salda prihoda –

Testiranje ciklusa prodaje vrši se radi provjere da li su revizorski ciljevi u vezi sa poslovnim događajima ostvareni, tj. da li su ostvareni: postojanje, potpunost, vlasništvo, vrednovanje, razgraničenje, prezentiranje i objelodanjivanje. Revizor u prvoj fazi revizije ciklusa prodaje, salda prihoda  ispituje adekvatnost interne kontrole, te na osnovu dobijenih rezultata formira testove kojima ispituje računovodstveno obuhvatanje poslovnih događaja vezanih uz priznavanje i evidentiranje prihoda. Nakon provedenih svih testova, rezimiranja utvrđenih grešaka i odstupanja, revizor daje svoje mišljenje o objektivnosti i istinitosti informacija o saldu računa prihoda preduzeća.

  1. Doc.dr.sc Mirza Čaušević

Prevare u sistemu PDV-a u Evropskoj uniji

Prevare u području PDV-a nanose štetu kako nacionalnim finansijskim interesima, tako i finansijskim interesima Evropske unije. Fenomen prevara u okvirima sistema poreza na dodatnu vrijednost pojavio se 1993. godine nakon ukidanja carinskih kontrola. Zbog primjene sistema oporezivanja prekograničnih transakcija unutar Evropske unije na temelju načela odredišta, porezne prevare pojavljuju se pri transakcijama s dobrima, a poslije i u vezi s transakcijama s uslugama. Do MTIC prevare dolazi u trenutku nastanka obaveze prijavljivanja i plaćanja pretporeza iskazanog na računu isporučitelja iz EU-a te daljnje prodaje u nacionalnim okvirima, a ista se obaveza ne iskazuje i/ili podmiruje. Obveznik plaćanja PDV-a obračunava PDV, ali ga ne uplaćuje, dok privredno društvo koje je dobra kupilo (porezni obveznik PDV-a) u inozemstvu iskazuje pretporez. Iako su predmet MTIC prevara sve češće dobra u digitalnom obliku, očekuje se i značajnije djelovanje na tržištu usluga (VoIP i CO2). Otkrivanje poreznih prevara teško je postići tradicionalnim nadzornim metodama zbog specifičnosti njihove kupoprodaje. Radi prevencije i suzbijanja PDV prevara nužna je implementacija jednog od predloženih tehnoloških rješenja u kombinaciji s već ponuđenim strukturalnim i administrativnim rješenjima. Uvođenje tehnološkog rješenja pri obračunu PDV-a pravodobno bi zaustavilo znatan odljev budžetskih sredstava, iako je primjena tradicionalnog sistema kontrole i nadalje nužna.

  1. Mr Safija Žilić, dipl. oec

Kamatna stopa na finansijskom tržištu

Dugo su banke imale regulisane kamatne stope. Prvi začeci deregulacije bankarskog poslovanja u visoko razvijenim privredama nisu zaobišli ni ovu bitnu kategoriju, determinantu uspješnog bankarskog poslovanja. Da bi bili uspješni u savremenim uslovima, bankarski menadžeri moraju biti sposobni da na racionalan način odgovore promjenama tehnologije, regulacije, kamatnih stopa, konkurencije i adekvatnosti kapitala. U periodima uspona ekonomske aktivnosti i poboljšanja ekonomskih performansi dolazi do porasta potražnje za instrumentima mobilizacije resursa i finansijskih investicija, na osnovu čega će uslijediti povećanje kamatnih stopa. Porast obima pozajmljivanja finansijskih resursa, namijenjenih pokrivanju porasta obima trajnih obrtnih sredstava, zaliha i deficita likvidnih sredstava ima istosmjerno kretanje sa kamatnom stopom. Oštrija restriktivna monetarna politika u okviru stabilizacione politike uvijek rezultira u povećanju kamatne stope. Kamatne stope se u tržišno orijentisanim ekonomijama formiraju na bazi: bazičnih ekonomskih performansi sistema, balansa između štednje i investicija, te ponude i potražnje na finansijskom tržištu. Težnja je usmjerena na uspostavljanje ravnotežne kamatne stope koja omogućava investiranje. Ravnotežna kamatna stopa treba da bude korigovana za indeks očekivane inflacije i ne može ispod stope inflacije. Centralna banka preko instrumenata monetarne politike treba da pospješuje procese formiranja ravnotežne kamate u okviru čega ključno mjesto pripada diskontnoj (eskontnoj) kamatnoj stopi.

  1. Bernard Iljazuović

Nova EU Uredba o kontrolama gotovine koja se unosi u EU ili iznosi iz Unije

Suočena s porastom kriminalnih organizacija i nezakonitih aktivnosti i Bosna i Hercegovina je poduzela određene napore kako bi uspostavila učinkovitiji pravni okvir, te uspostavila efikasnije mehanizme za sprečavanje pranja novca i financiranja terorizma. U tome joj je i pomogla Europska unija kroz provedbu projekta Podrška borbi protiv pranja novca, te je u međuvremenu skinuta i sa sive liste Međudržavnog tijela za borbu protiv pranja novca (FATF), a što je veoma značajno za sve privredne subjekte, ali i građane koji posluju s inozemstvom. Tijekom provedbe projekta između ostaloga predstavljena su najnovija tehnička rješenja, te najbolje prakse na tom području, održane dodatne edukacije i obuke za sve predstavnike relevantnih bh institucija, a s ciljem lakšeg detektiranja i sprečavanja nezakonitih aktivnosti. Iako EU uredba o kontroli gotovine ne obvezuju izravno Bosnu i Hercegovinu jer nije država članica EU, s predmetnim pravilima bi trebala biti upoznata nadležna bh tijela, a posebice njezini građani.

  1. Mr oec Elman Nadžaković

Privredni subjekti i vrste uplaćenog kapitala

Kapital predstavlja jednu od osnovnih komponenti svakog privrednog društva, a kao takav predstavlja vječnu temu istraživanja ekonomskih stručnjaka, pa će tako pretvaranje robe u novac i novca u kapital uvijek predstavljati nezaobilaznu temu istraživanja. Kapital kod privrednih društava ima izuzetnu važnost, a aktuelnost kapitala kako u prošlosti, tako i danas ima veliki značaj, pa je potrebno kontinuirano voditi računa o navedenoj temi, te privredna društva uputiti da što više obrate pažnju kapitalu u rezervama. Informacije o kapitalu predstavljaju veoma bitne informacije za sve interesne grupe, a sve iz razloga jer je potrebno utvrditi razlog zbog ili razloge zbog kojih je došlo do povećanja ili smanjenja kapitala. Korisnici ovih informacija mogu biti različiti, ali poseban interes za informacije o kapitalu i promjenama koje se dešavaju na kapitalu iskazuju vlasnici kapitala i investitori. Njih, ne samo da interesiraju povećanja i smanjenja ukupnog kapitala, njih takođe interesira povećanje i smanjenje vrijednosti vlastitog udjela u kapitalu. Bez obzira da li se radi o dioničkim društvima ili nekim manje složenijim oblicima organizacije privrednih društava.

  1. Dr.sc. Mirsad Nalić  Dr.sc. Jozo Piljić

Konkurentnost ekonomije i  konkurentna pozicija  BiH

U svjetskoj ekonomiji, koju karakterizira otvorenost i integracija, konkurentnost ima ključnu ulogu kako u razvijenim zemljama, tako i u zemljama u razvoju. Temelji ekonomskog razvoja u suvremenom svijetu počivaju na uvjetima zasnovanim na znanju i razvijenoj infrastrukturi, visoko razvijenoj tehnologiji i inovacijama. Današnji poslovni svijet, karakteriziraju sve veće i brže promjene, konkurentnost, globalizacija i globalne strateške krize, te se poduzeća svakodnevno susreću s izazovima na koje je otežano dati pravi odgovor. U ovako složenim uvjetima poslovanja poduzeća moraju neprestano usklađivati i prilagođavati svoje strategije tražeći nova rješenja, u cilju održanja i povećanja svoje konkurentnosti, koja predstavlja osnov za uspješno poslovanje svakog poduzeća. Nova rješenja treba tražiti prvenstveno u  razvoju novih znanja, vještina, tehnologija i inovacija, kao i u stvaranju i razvoju klastera. Koncept klastera može biti važan pokretač konkurentnosti i inovativnosti, a samim time i gospodarskog razvoja poduzeća i ekonomije jedne države.  Povezana poduzeća u klasterima i njihova povezanost s obrazovnim i znanstvenim ustanovama, vladom i institucijama omogućavaju stvaranje sinergijskog učinka i povećanje konkurentnosti. Zbog svega navedenog, stvaranje i razvoj klastera treba da ima jednu od najvažnijih uloga u gospodarskom razvoju i povećanju konkurentnosti BiH, na njenom bržem putu prema Europskoj uniji. Za stvaranje i razvoj klastera, najvažnija je spremnost na kooperaciju i međusobno povjerenje između poslovnih partnera.

  1. Jasmin Omeragić

Na inspekciju treba misliti – prije inspekcije

Kada bi neki „vrli“ matematičar i uspio da zbroji negativne efekte svih manipulacija, poslovnih prevara, raznih „kombinacija“ i malverzacija, sitnih i krupnih krađa svih oblika – to bi samo potvrdilo činjenicu da, bez obzira na motive, veliki broj ljudi kroz forme organiziranog i regularnog sistema – prisvaja za sebe upravo ono što sistemu pripada. Isto tako, tačna je činjenica da veliki broj poreskih obveznika ne plaća poreze, doprinose i razne druge obaveze prema javnim prihodima ne zbog toga što nema raspoloživih novčanih sredstava, već jednostavno pokušava (a nekada i uspije) prevariti - državu. No, kako god, ali poznato je da reakcija na spomen inspekcije svih onih koji su bar jednom u životu u svojoj firmi imali inspekcijski nadzor uglavnom je povezana sa njihovim vlastitim iskustvom upravo sa inspekcijom i inspektorima sa kojima su oni „imali posla“. Međutim, vremenom svi shvatimo da su i inspektori ljudi koji samo rade svoj posao, da su i oni živi ljudi koji su opterećeni radnom normom, te da im se ta norma postavlja od nadređenih i u skladu sa zakonima koji se donose u tamo nekim skupštinskim klupama, i to često bez savjetovanja sa strukom i onima koji rade na terenu, pa su u stvarnosti svi ti zakoni teško, a nekada i nikako provedivi. Vrlo često, žrtve nefunkcionalnog sistema nisu samo oni koji su kontrolirani, nego i oni koji provode kontrolu.

  1. Mr. sc. Hasida Gušić

Menadžment – savremeni koncept

Меnаdžmеnt  је kоmplеksаn prоcеs, kојi оbuhvаtа ukupаn оrgаnizаciоni kоntеkst, misiјu i viziјu preduzeća, strаtеgiјu, dјеlаtnоsti, nоsiоcе i menadžere kao rеаlizаtоrе mеnаdžеrskih funkciја.Nе pоstојi univеrzаlаn rеcеpt zа dоbаr mеnаdžmеnt, niti sе  mеnаdžmеnt јеdnog preduzeća  mоžе kоpirаti u drugo preduzeće. Меnаdžmеnt sе mоrа pоsmаtrаti kао јеdаn dinаmičаn prоcеs kојi је pоdlоžаn rаznim fаktоrimа kаkо iz sаmog preduzeća, tаkо i fаktоrimа iz оkružеnjа. Меnаdžеri, kао klјučni аktеri tоg prоcеsа mоrајu kоntinuirаnо prаtiti i prеdviđаti promjene i njihove efekte, usvајаti nоvа znаnjа, rаzviјаti svоје kоmpеtеnciје i mеnаdžеrskе vјеštinе, te rukovoditi se principima menadžerske etike. Savremeno poslovno okruženje zahtijeva mеnаdžmеnt utemeljen nа pоstаvkаmа sаvrеmеnоg kоncеptа, u kome je na prvom mjestu ljudski faktor. Меnаdžеri nе trеbајu tеžištе stаvlјаti nа оblikоvаnjе idеаlnе оrgаnizаciјskе strukturе, vеć mоrајu  biti sprеmni nа uprаvlјаnjе preduzećima u prоmјеnjivоm, pа čеstо i nеizvјеsnоm оkružеnju. Оni mоrајu biti sprеmni dа аžurnо оdgоvаrајu nа izаzоvе iz оkоlinе, biti sprеmni nа kоmprоmisе i štо је izuzеtnо vаžnо, mоrајu nаučiti da prepoznaju prilike koje pružaju promjene okruženja i tržišnih uslova. Isto tako, moraju biti sposobni da blagovremeno predvide nadolazeće prijetnje i pronađu način da im se odupru ili ih zaobiđu. Nepovoljna kretanja u okruženju menadžmentu ne mogu i ne smiju biti jedina isprika za loše poslovanje preduzeća.

  1. Nedim Čustović

Tri linije odbrane u efikasnom upravljanju i kontroli     rizika - trenutna praksa u BiH   (II dio)

Model tri  linije odbrane definisan je više od 20 godina, tako što je prihvaćen, usvojen, prepoznatljiv i što je najvažnije dobio je priznanje od struke, ne samo internih revizora,već i od ostalih dioničara i zainteresiranih strana, kada je u pitanju finansijsko upravljanje i kontrola i interna revizija. Od samog definisanja modela tri linije odbrane, model se razvijao, modelirao i zavisno od okruženja profilirao, pa je tako  napravljen i prepoznatljivi grafički dizajn, a IIA Global je 2013. godine objavio i stajalište  „Tri linije odbrane u efikasnom upravljanju i kontroli rizika“. Najvažnija stvar kada je u pitanju uspostavljanje modela tri linije odbrane da je model dao doprinos kolektivnom razumijevanju, upravljanja rizicima i internim kontrolama. Uloga operativnog menadžmenta kao „vlasnika rizika“ i prve linije odbrane, uloge funkcija upravljanja rizicima, kao druge linije odbrane, te uloge funkcije interne revizije kao treće linije odbrane od rizika. Usljed velike različitosti između organizacija i njihovih specifičnosti, ne postoji jedan univerzalni model kojim se koordiniraju sve „tri linije odbrane”. Kada se dodjeljuju nadležnosti i koordiniraju funkcije vezane za upravljanja rizikom, od koristi je poznavanje suštinske uloge koju ima svaka od grupa u procesu upravljanja rizikom.U tom cilju važno je razumijevati strukturu modela tri linije odbrane. U početnim aktivnostima izgradnje modela tri linije odbrane, najvažniju ulogu ima interna revizija, kao najizgrađenija linija odbrane, koja ima prije svega zadatak da pruža usluge uvjeravanja za cijeli proces upravljanja rizicima.

  1. Džana Kadribegović

  Specifičnosti  pojedinih   ugovora   na osnovu Zakona o radu

Zakon o radu poznaje  samo ugovornu formu radnog angažmana radnika, koja za ugovorne strane  ima dvostrano obavezujući karakter. Navedeni zakon daje mogućnost zaključivanja  više vrsta ugovora  u zavisnosti da li se ugovorom zasniva radni odnos ili se ne zasniva radni odnos. Ugovor  na osnovu kojeg se zasniva radni odnos (ugovor o radu), u pogledu njegovog vremenskog trajanja  može  biti zaključen na neodređeno i na određeno vrijeme, ravnopravno. Naime, Zakonom  je uspostavljen ugovor o radu kao temeljni ugovor koji podrazumijeva radni odnos i treba ga dosljedno koristiti u situaciji kada se zasniva radni odnos, jer postoji i druga vrsta ugovora na osnovu kojeg se ne zasniva radni odnos.  Pored osnovnog ugovora o radu postoje i neki specifični ugovori o radu, kao što su:            ugovor o upućivanju na rad u inostranstvo;  ugovor o radu izvan prostorija poslodavca; ugovor o radu sa direktorom. Pored  ugovora  kojima se zasniva radni odnos, u  praksi se pokazala potreba  da  se, pod određenim uvjetima, mogu zaključiti i ugovori  na osnovu kojih se ne zasniva radni odnos.

Mišljenje Federalnog ministarstva finansija/financija

Savjetodavni servis

Saopštenja za primjenu propisa