Časopis Oktobar 2021

Budimo odgovorni prema sebi i jedni prema drugima te brinimo jedni za druge.

ELEKTRONSKI ČASOPIS

1.Dr. sci. Jasmina Hurić

Zakon o fiskalnim sistemima u Federaciji BiH – aktuelnosti i problemi

 Već više od deset godina na snazi je Zakon o fiskalnim sistemima u Federaciji BiH (“Službene novine Federacije BiH”, broj: 81/09). Tačnije od 1. januara 2010. godine. U skladu sa Zakonom o fiskalnim sistemima, fiskalni sistem Federacije BiH predstavlja kombinaciju fiskalnih proizvoda definiranih ovim zakonom. Fiskalizacija je postupak stavljanja fiskalnog uređaja u funkciju evidentiranja prometa, odnosno fiskalnog sistema u funkciju kontrole prometa. Nadzor nad provođenjem ovog Zakona kao i kontrolu instaliranih sistema obavlja Federalno  ministarstvo finansija putem Komisije koju imenuje ministar finansija, Porezne uprave FBiH, Federalne uprave za inspekcijske poslove i drugih organa propisanih Zakonom. Samim Zakonom se uređuje evidentiranje i kontrola prometa putem fiskalnih sistema, dijelovi, tehničke i funkcionalne osobine fiskalnih sistema, tj. fiskalnih uređaja (fiskalne kase/štampači ili drugi fiskalni uređaji), terminala, softverskih aplikacija i ostalih fiskalnih proizvoda. Zakon propisuje i koji su to fiskalni dokumenti, način stavljanja u promet fiskalnih sistema, postupak fiskalizacije fiskalnih sistema, evidentiranje, storniranje i reklamiranje prometa, način servisiranja fiskalnih sistema, postupak kontrole fiskalnih uređaja i fiskalnih proizvoda, kontrolu evidentiranja prometa preko fiskalnih uređaja, kontrolu ovlaštenih servisa i ovlaštenih servisera, kao i ovlaštenja za donošenje podzakonskih akata i kaznene odredbe.

2.Mehmed Budić

Ispravke greški u financijskim izvještajima u skladu sa MRS 8

Financijski izvještaji predstavljaju strukturirani prikaz financijskog položaja privrednog subjekta i njegovih financijski performansi. Osnovni cilj financijskog izvještavanja jeste pružanje informacija o financijskom položaju, financijskoj uspješnosti, kao i novčanim tokovima privrednog subjekta koje su korisne širem krugu korisnika pri donošenju njihovih  ekonomskih odluka. Financijski izvještaji moraju da pružaju istinit i fer prikaz, odnosno fer prezentaciju informacija o financijskom položaju, uspješnosti i novčanim tokovima privrednog subjekta. Ukoliko financijski izvještaji sadrže značajne greške čije izostavljanje ili pogrešno prikazivanje mogu uticati na ekonomske odluke koje korisnici financijskih izvještaja donose, takvi financijski izvještaji nisu u skladu sa MRS/MSFI. Greške uočene u toku izvještajnog perioda se ispravljaju odmah, odnosno čim je to najranije moguće dok se za greške nastale  u prethodnim razdobljima njihova korekcija vrši na način koji nalaže MRS 8 – Računovodstvene politike, promjene računovodstvenih procjena i greške.

3.Mr Safija Žilić, dipl. oec.

Intelektualni kapital, pojmovno određenje i metode

Intelektualni kapital je relativno nova ekonomska kategorija neopipljivog karaktera i ona uključuje elemente djelovanja organizacija koji nisu eksplicitno izraženi u tradicionalnim finansijskim izvještajima. Važnost intelektualnog kapitala ogleda se u tome što stvara dodatnu vrijednost u organizaciji i značajno utiče na dugoročnu profitabilnost i konkurentnost. Zbog svoje uloge smatra se temeljnim resursom 21. vijeka te je u središtu uspješnog menadžmenta budućnosti. Intelektualni kapital, kao znanje u dinamičnom procesu upravljanja ljudskim potencijalima, objedinjuje procese savremenog menadžmenta, menadžmenta ljudskih potencijala, trendove upravljanja znanjem i koncept cjeloživotnog učenja stvarajući sinergijske efekte. Naglasak se stavlja upravo na ljudske potencijale kao nositelje znanja – ljudskog kapitala, koje uloženo u organizaciju čini najvažniju komponentu intelektualnog kapitala. Stoga, je važno naglasiti važnost intelektualnog kapitala, s obzirom da menadžment budućnosti najavljuje važnost inovativnosti, kreativnosti, znanja i ostalih odrednica ljudskih potencijala kao temelja uspjeha. Znanje je, uz finansijski kapital, postao značajan faktor u svim privrednim djelatnostima i na svim privrednim nivoima. Uticajem globalizacije, razvojem telekomunikacijskih tehnologija te razvojem različitih medija, u 21. vijeku, znanje je postalo glavni pokretač, kako preduzeća, tako i nacionalnih ekonomija.Primjena metoda vrednovanja intelektualnog kapitala omogućavaju preduzeću  prikupljanje potrebnih informacija pomoću kojih bi menadžment lakše shvatio i  kvalitetnije upravljao poslovanjem sa ciljem povećanja dobiti, ali i s ciljem povećanja intelektualnog kapitala.

4.Dr. sc. Jozo Piljić

Rizik naplate potraživanja i analiza profitabilnosti kupaca

Pandemija bolesti COVID-19 izravno je utjecala na smanjenje uobičajenih gospodarskih aktivnosti poslovnih subjekata. Dugotrajna ekonomska kriza koja u BiH traje više  godina praćena je visokom zaduženošću naših poduzeća, što povećava opseg likvidnosnih problema s kojima se svakodnevno susrećemo. U sadašnjim uvjetima rast i profitabilnost u ekonomskim krizama smanjuju, a zaduživanje je otežano zbog slabe profitabilnosti i općenite nesklonosti financijskih institucija za kreditiranjem u kriznim razdobljima. Naime, uslijed rasta nenaplativih kredita banke postaju opreznije i više su usmjerene prema upravljanju rizicima te stoga smanjuju obujam kreditiranja poduzeća. Upravljanje radnim kapitalom i u narednim razdobljima će biti u fokusu upravljanja novčanim tokovima, odnosno presudno za opstanak na tržištu. Najvažniji segment upravljanja radnim kapitalom u otežanim uvjetima poslovanja predstavlja naplata potraživanja koja treba osigurati adekvatan iznos novčanih sredstava i likvidnosti. Naime, efikasno upravljanje potraživanjima predstavlja preduvjet za pravovremeno plaćanje obveza zaposlenicima, dobavljačima i kreditorima te pokretanje novog poslovnog ciklusa - nabave sirovina, roba i drugog. Jedino će se na taj način osigurati stvaranje novih prihoda i kontinuitet poslovanja, dok će u suprotnom i kvalitetni proizvodi/usluge biti osuđeni na propast. Svaka prodaja uz odgodu plaćanja povećava rizik naplate potraživanja, odnosno likvidnosni rizik poslovanja. Stoga poduzeća trebaju samostalno ili uz pomoć stručnjaka, odnosno kombinacijom internih i eksternih resursa, kontinuirano procjenjivati rizik naplate potraživanja svojih postojećih i novih kupaca.

5.Nedim Čustović

Kontrola usklađenosti (compliance), upravljanje rizicima i revizija poslovanja usklađenosti, zakonodavni okvir i trenutne prakse u BiH

Intenzitet promjena u današnjem poslovnom okruženju zahtijeva od društava da upravljaju i koriste snagu proaktivnog upravljanja rizicima društva, kombinirajući inovativne i proaktivne aktivnosti   vezane za upravljanje, rizik i usklađenost (eng. governance, risk and compliance- GRC) u sveobuhvatni program upravljanja rizicima društva koji olakšava iskorištavanje konkurentnih prilika i ispunjavanje očekivanja dioničara. Pojednostavljeno rečeno, usklađenost ili compliance je procjena i nadzor rizika poslovanja. Compliance predstavlja termin usklađenosti sa svim zakonima, propisima, normama, kodeksima i smjernicama koje se primjenjuju na poslovanje. Ako želimo poslovati, određeni rizici uvijek postoje, te moramo poštovati pravne, društvene i tržišne norme. Na primjer, ako imamo otvorenu firmu ili obrt moramo plaćati porez i ne može nas opravdati činjenica da nismo to znali. Takođe, usklađenost je izuzetno važan i zanimljiv koncept za svakog internog revizora, jer je to ključna karakteristika u djelokrugu rada interne revizije i veoma bitna komponenta kompletnog procesa korporativnog upravljanja. Funkcija praćenja usklađenosti poslovanja podrazumijeva sve poslove koji se odnose na usklađivanje funkcionisanja i poslovanja pravnog lica s pravnom regulativom i internim aktima, procjene rizika u funkcionisanju i poslovanju, pravnog lica i provođenju dobre poslovne prakse, te sprječavanje sukoba interesa i koruptivnih radnji.

6.Jasmin Omeragić

Neke odlike trgovinske djelatnosti – bitni elementi za računovodstvenu profesiju

Dobro organiziran posao u bilo kojoj sferi poslovnih aktivnosti polučit će, kako radni, tako i životni entuzijazam koji je doista besplatno, a veoma važno sredstvo koje je svakome uvijek na raspolaganju. U biti, svaka trgovinska firma u odnosima sa kupcima i dobavljačima bi trebala odabrati strategijski pristup ovoj problematici. Besmisleno je ulagati energiju, trošiti vrijeme, rabatiti ljudske i tehničke kapacitete ukoliko ne postoji jasna percepcija u smislu razvoja i stvaranja djelotvorne koncepcije dugoročnih nabavno-prodajnih interesa firme. Današnja savremena trgovinska firma mora upošljavati profilirane stručnjake iz sfere komercijale, finansija i savremenog računovodstva, što garantirano povećava objektivnost strateški važnih zaključaka o značaju dobavljača, kao i kupaca - krajnjih potrošača, njihovoj ulozi i očekivanoj zaradi. U razvoju dobrih odnosa sa kupcima, kao i u izgradnji međusobnog povjerenja nema korisnih efekata od samostalnih i nepovezanih aktivnosti pojedinaca ili službi; Za dobru pojedinačnu procjenu svakoga kupca i dobavljača, te planiranje vremena, rada, truda i svakog drugog ulaganja u izgradnju međusobnih odnosa neophodno je uvezivanje svih raspoloživih informacija, kako u pogledu kvaliteta, tako i u pogledu njihovog kvantiteta. Interakcijom takvih saznanja polako se stvara za svakoga kupca i dobavljača dobra baza podataka o pojedinačnom njegovom doprinosu u konačnom poslovnom rezultatu firme.

7. Dr. sc. Dinka Antić

Implikacije oporezivanje duhanskih prerađevina u BiH (2014-2021)

Analiza trendova na tržištu duhanskih prerađevina  u BiH u periodu 2009-2021. ukazala je na veliki pad količina oporezovanih cigareta. Od 2019. godine akcizna  politika u sferi oporezivanja cigareta je nepromijenjena. Mnogobrojne inicijative i prijedlozi izmjena akcizne politike imaju za cilj da se stabilizira legalno tržište cigareta u BiH, a da se, istovremeno, i naplaćeni prihodi od akciza oporave i povećaju. U opticaju u javnosti dominiraju dvije, međusobno suprotstavljene ideje u vezi oporezivanja duhanskih prerađevina. Prva je da se smanje akcize na cigarete, kako bi se reduciralo crno tržište, a druga da se dio prihoda od akciza izdvaja za zdravstvene fondove, kako bi se ublažile negativne posljedice koje pušenje ima na zdravlje građana (tzv. negativne eksternalije) i na zdravstvene fondove. Druga ideja u osnovi se temelji na dodatnom oporezivanju duhanskih prerađevina, jer nije moguće preusmjeriti tekuću naplatu akciza u zdravstvene fondove. Kada se radi o opciji smanjivanja akciza na cigarete treba istaknuti da nema garancija da će duhanske kompanije smanjiti maloprodajne cijene cigareta nakon smanjenja stope akciza. Da je to tako pokazuju studije o smanjivanju stopa PDV-a sprovedene u EU. Osim iskustava EU i BiH ima vlastita iskustva u vezi ponašanjem obveznika u situaciji kada se smanjuju stope poreza, i to obveznika duhanskih kompanija.

8.Doc. dr. sci. Erdin Hasanbegović

Uticaj poreske politike na privredu

Porezi su najvažniji instrumenti prikupljanja javnih prihoda, stoga je bitan značaj i uloga poreza u društveno-ekonomskom i političkom životu zemlje.  Postojeći sistem se značajno oslanja na poreze i doprinose na plate, što snažno potiče i poslodavce i radnike da napuste formalni sektor i na taj način izbjegnu plaćanje poreza. Stranim investitorima i potencijalnim izvoznicima je to teško učiniti, te stoga oni snose, generalno gledano, neproporcionalno veći dio nameta po osnovu oporezivanja rada. To šteti direktnim stranim investicijama, smanjuje konkurentnost privrede i negativno utiče na ekonomski rast.  Smanjenje sive ekonomije značilo bi omogućavanje ravnopravnije tržišne utakmice svim sudionicima na tržištu. Na taj način bi se, od nelojalne konkurencije sklone poreskim utajama, zaštitili privredni subjekti koji posluju u legalnim tokovima, a posebno bi bili zaštićeni strani investitori, što je u današnjem vremenu recesije jedan od najvažnijih ciljeva poreske politike.

9.Mr oec Elman Nadžaković

Siva (neformalna) ekonomija: Stigma svake ekonomije

Siva ekonomija predstavlja svaku protuzakonitu privrednu aktivnost usmjerenu na stjecanje ekonomske koristi za lice ili lica koje je obavlja. To direktno utječe na smanjenje sredstava državnog budžeta, a istovremeno nanosi se šteta drugim pravnim licima koja su u konkurentskim odnosima sa sektorom sive ekonomije. Siva ekonomija se otkriva i može se pronaći u skoro svim segmentima privrede, a u uslovima u kojim se nalazi privreda Bosne i Hercegovine susreće se prije svega u proizvodnji i prometu akciznih roba. Siva ekonomija se pojmovno najčešće definiše kao ekonomska aktivnost mimo odgovarajućih pravnih propisa, te joj se često prilazi kao neformalnoj ekonomiji ili pak ilegalnoj ekonomiji. Svojom ponudom i tražnjom siva ekonomija utječe na odnose na tržištu, a jedina razlika u odnosu na formalnu ekonomiju jeste nemogućnost državnih institucija da imaju uvid u pokazatelje koji određuju njene razmjere.

10.Bernard Iljazović

Novo zakonsko uređenje građevinskog zemljišta u FBiH

Imajući na umu činjenicu da je za ekonomski i društveni napredak svake zajednice od iznimnog značaja učinkovito upravljanje prostorom (a koje čini i građevinsko zemljište kao njegov segment), novim zakonskim reguliranjem građevinskog zemljišta u skladu sa trenutnim društvenim uređenjem u FBiH, u čijoj su izradi aktivno bile uključene jedinice lokalne samouprave (kroz davanje prijedloga i sugestija) stvoriti će se preduvjeti za ostvarenje tih ciljeva, što će imati pozitivne učinke za sve uključene aktere, od vlasnika, investitora, središnje i lokalne vlasti, lokalne zajednice, te u konačnici građana. Iako je jedinicama lokalne samouprave ostavljena veća autonomija u uređenju građevinskog zemljišta na svojem području, to nikako ne znači da se ne moraju pridržavati zakonskih pravila, a posebice vršiti prekomjerne prenamjene poljoprivrednih zemljišta u građevinska, kako bi se zaštitio prostor od nepotrebne gradnje koja ne samo da narušava prirodni okoliš, nego i ne zadovoljava lokalne potrebe građana.

 11.Džana Kadribegović

Objektivni razlozi za otkaz ugovora o radu

Važno je naglasiti da su svi bitni radno-pravni  standardi  sadržani  u konvencijama i preporukama  Međunarodne organizacije rada (MOR) i obavezuju države koje su ih ratificirale.  Dakle, potpisivanjem i ratificiranjem konvencija MOR-a, Bosna i Hercegovina se obavezala da će  uskladiti domaće zakonodavstvo sa standardima definiranim ovim dokumentima. Uostalom, primjena, osiguranje ostvarivanja i zaštita prava prema ovim međunarodnim standardima predstavlja i jedan od uvjeta u okviru procesa pridruživanja naše zemlje Evropskoj uniji.   Implementacija i poštivanje ratificiranih međunarodnih konvencija predstavlja značajan korak, ne samo u smislu postizanja  napretka u ostvarivanju većeg stepena  socijalne pravde, već i u procesu priključenja Evropskoj uniji.   Bosna i Hercegovina je, između ostalih, ratificirala i Konvenciju br. 158 o prestanku radnog odnosa na inicijativu  poslodavca i na taj način je preuzela obavezu da je implementira u domaće radno zakonodavstvo. Navedena konvencija polazi od principa  da radni odnos radnika neće prestati ako za takav prestanak ne postoji valjan razlog vezan za sposobnost ili ponašanje radnika, ili za operativne potrebe poslodavca.

12.Alan Vajda, mag. iur.

Uvjeti privremenog boravka i rada digitalnih nomada - državljana trećih zemalja u Republici Hrvatskoj

Privremeni boravak digitalnih nomada u različitih dijelovima svijeta predstavlja potpuno novi fenomen kojemu se prilago­đava sve više država kako bi privukle visokoobrazovane stručnjake iz područja digitalnih tehnologija, time da njihov životni stil s čestim putovanjima predstavlja izazov kako za porezne, tako i vizne sustave država gdje namjeravaju privremeno boraviti kao digitalni nomadi. Staromodan konvencionalni način rada u uredu polako daje prednost novim oblicima koji su fleksi­bilniji i prilagođeniji suvremenim tehnološkim mogućno­stima. Jedan od njih je svakako digitalno nomadstvo, odnosno rad koji nije vezan niti za jedno mjesto (državu), nego se može obavljati iz različitih država, pri čemu se koristi alatima moderne tehnologije, poput prijenosnog ra­čunala s pristupom internetskoj vezi. S obzirom na činjenicu da digitalni nomadi ostaju raditi u nekoj državi duži vremenski period, potrebna im odgovarajuća vrsta vize koja ima rok važenja duži od turističke vize i koja im omogućuje da rade za (stranog) po­slodavca. Zbog toga su neke države, uključujući Republiku Hrvatsku, pravovremeno uvele posebne oblike viza ili dozvola za boravak i rad koji su prilagođeni potrebama digitalnih nomada.

   13. Savjetodavni servis

  14. Saopštenja za primjenu propisa

  15. Podaci o trgovanju vrijednosnim papirima u FBiH

Budimo odgovorni prema sebi i jedni prema drugima te brinimo jedni za druge.

by administrator