ELEKTRONSKI ČASOPIS

 

S A D R Ž A J

 

Autori: Mr. sc. Šerif Isović i Mr. sc. Jasmina Hurić-Bjelan

Uloga poreznih administracija u funkciji razvoja privrede Bosne i Hercegovine

• Porezne administracije su ključne institucije za razvoj svake zemlje i one moraju biti usmjerene isključivo u tu funkciju. One su u svakoj zemlji glavni nosioci postizanja i očuvanja makroekonomske stabilnosti i fiskalne održivosti. Države koje nemaju uređen porezni sistem (poreznu politiku i poreznu upravu) su na veoma niskom stepenu razvoja, nestabilne su, imaju izraženu korupciju, ugrožena prava i po svim kriterijima zauzimaju nepovoljna mjesta na listama uređenih država. U vezi s tim, svaka država mora imati pravednu, racionalnu i efikasnu poreznu upravu i izgraditi jasan, jednostavan i stabilan porezni sistem koji će odgovoriti potrebama razvoja zemlje. S obzirom da se BiH, i svi njeni dijelovi već duže vrijeme nalaze u izuzetno teškoj ekonomskoj i političkoj situaciji, hitne ekonomske i porezne reforme su nužan uvjet daljeg funkcionisanja države. Takvo stanje rezultiralo je donošenjem dokumenta pod nazivom Reformska agenda za Bosnu i Hercegovinu za period 2015-2018. godine, koju su potpisali Vijeće ministara BiH, Vlada Federacije BiH, Vlada Republike Srpske (RS), vlade kantona i Vlada Brčko Distrikta (BD). Reformski procesi su prikazani u okviru područja, a reforma poreznog sistema je na prvom mjestu i odnosi se na povećanje javnih prihoda koje će se postići povećanjem prihoda od poreza, proširivanjem porezne baze, smanjenjem sive ekonomije, smanjenjem poreznih oslobađanja i unapređenjem rada poreznih uprava. U sve četiri porezne administracije u BiH potrebno je izgraditi funkcionalne organizacijske strukture orijentirane na ključne poslovne funkcije svake porezne uprave i intenzivirati aktivnosti na suzbijanju svih pojavnih oblika sive ekonomije. Bez ovih uslova nemoguće je postići izgradnju poreznog sistema koji će imati razvojnu komponentu.

Autor: Safija Žilić

Početak primjene standarda MSFI 9 – Finansijski instrumenti

• Svaka kategorija finansijskih instrumenata ima odgovarajući uticaj na finansijski položaj i profitabilnost subjekata i sektora kojoj taj subjekt pripada. Finansijski instrumenti koji se naknadno mjere po fer vrijednosti podložniji su turbulencijama na finansijskim tržištima, čime zapravo finansijski položaj i profitabilnost  subjekata, koji imaju takvu imovinu, direktno povezuju s tržišnim kretanjima, te ih izlažu tržišnim rizicima i riziku promjene fer vrijednosti. Finansijski instrumenti koji se naknadno mjere po amortizacijskom trošku ne zavise toliko o tržišnim kretanjima, ali mogu značajno izložiti imaoce  kreditnom riziku.Finansijsko tržište u Federaciji BiH još uvijek nije dovoljno razvijeno, pa se na njemu još uvijek ne trguje derivatnim finansijskim instrumentima. Banke u Federaciji BiH primjenjuju derivatne finansijske instrumente isključivo kao instrumente zaštite iako ti odnosi zaštite ne udovoljavaju kriterijima računovodstva zaštite postavljenim u MRS-u 39. MSFI 9 predstavlja napredak u odnosu na MRS 39 na polju računovodstva za finansijske instrumente banke, te se očekuje da će primjena ovog standarda, između ostalog, doprinijeti većoj finansijskoj stabilnosti na području EU.

Autor: Mr. oec Elman Nadžaković

Sistemi obračuna troška i njihov uticaj na finansijski rezultat

• Oblast obračunavanja troškova sve više dobiva na važnosti, pa je tako došlo do pojave velikog broja prijedloga novih modela. Međutim, ipak ovaj napredak nije pridonio stvaranju jasnije situacije, nego je stvorena prava konfuzija, kako u pojmovima, tako i u terminologiji. S obzirom na loše poslovanje velikog broja preduzeća u Bosni i Hercegovini, jako je potrebno unaprijediti praksu primjene sistema obračuna troškova. Posebno je ovo važno, kada se zna da su istraživanja pokazala da za uspješno poslovanja treba uspješno upravljati svojim troškovima. Interna je odluka preduzeća za koji će se sistem obračuna troškova opredijeliti. U okviru sistema upravljanja troškovima, dakle i troškovima poslovnih procesa kao jednim od značajnih aspekata obuhvaćanja troškova, menadžment će u postupku priprema informacija namijenjenih odlučivanju i kontroli posegnuti za brojnim metodama raspoređivanja troškova i upravljanja troškovima. U svakom slučaju, bez obzira za koji sistem se odluči, svaki će da pruži podatke za potrebe bilansiranja, kontrole i poslovne politike.

Autor: Mr. oec Denis Zukić

Izmjene i dopune pravilnika o primjeni zakona o porezu na dohodak

• U „Službenim novinama FBiH“ broj, 30/18 od 20.4.2018. godine objavljen je Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o primjeni Zakona o porezu na dohodak čija je primjena stupila na snagu 21.4.2018. godine.Od svih prethodno navedenih izmjena, zasigurno da su najbitnije, a to su, novi obrasci za prijavu poreza na dohodak i oporezivanje isplaćenih jubilarnih nagrada. Napokon je riješena “vječna misterija”, u vezi sa oporezivanjem isplata koje fizičko lice primi iz inostranstva, po osnovu obavljanja druge samostalne djelatnosti. S obzirom da je sada propisan i zvanični obrazac za prijavu navedenih prihoda, nedoumica više neće biti. Veliko olakšanje, kako poreznim obveznicima, tako i Poreznoj upravi, predstavljati će obrazac APR-1035 (u tekstu nazvan kao i „univerzalni obrazac za prijavu poreza na dohodak“). Nakon donošenja ovog obrasca, Porezna uprava će biti u mogućnosti da evidentira (zaduženje/razduženje) svih uplaćenih poreza na dohodak, dakle neće više biti poreza „koji vise“.

Autor: Goran Peštović

Osnovica za obračun doprinosa za zaposlenike u rudnicima uglja, tekstilnoj, kožnoj i industriji obuće i nisko akumulacijskim djelatnostima tradicionalnih esnafskih zanata

• U „Službenim novinama FBiH“, broj 39/18 od 23.5.2018. godine objavljene su dvije bitne izmjene koje se odnose na utvrđivanje osnovice za obračun doprinosa za zaposlenike u rudnicima uglja, tekstilnoj, kožnoj i industriji obuće i nisko akumulacijskim djelatnostima tradicionalnih esnafskih zanata, a to su:Izmjene i dopune Pravilnika o načinu obračunavanja i uplate doprinosa i Izmjena osnovice za obračun doprinosa određenih obveznika za 2018. godinu. Na osnovu prethodno navedenog u tekstu, može se zaključiti da u 2018. godini postoje dva bitna perioda u kojima su navedene osnovice za obračun doprinosa i kriterij za korištenje tih osnovica za radnike u rudnicima uglja, tekstilnoj, kožnoj i industriji obuće i nisko akumulacijskim djelatnostima tradicionalnih esnafskih zanata.

Autor: Irma Muhović

Zakon o visini stope zatezne kamate na javne prihode od donošenja do danas

• U „Službenim novinama Federacije BiH“,  broj 34/18 od 04.05.2018. godine objavljene su izmjene i dopune Zakona o visini stope zatezne kamate na javne prihode. Cilj zakonodavca je bio da se donošenjem Zakona dužnici na određeni način primoraju da plaćaju glavne dugove. Kako se ovo tokom vremena pokazalo kao neučinkovit način naplate, izmjenama i dopunama zakona namjera zakonodavca je bila da se otpisom kamate, a kasnije i kroz produljenje poreznog razdoblja na koje se otpis kamata odnosi povećaju i učinci naplate glavnog duga. Posljednje izmjene Zakona, a koje su stupile na snagu 05.05.2018.godine, precizirale su da se porezni dužnik može izmirenjem glavnog duga u roku od 12 mjeseci od stupanja na snagu zakona osloboditi obaveze plaćanja kamate. A za one koji su u periodu od 01.01.2017. do 30.06.2017. izmirili svoj dug, obračunate kamate u visini od 50% otpisati će se u cjelokupnom iznosu. Ovo bi svakako trebalo biti podsticaj poreznim obveznicima da svoje obaveze po osnovu javnih prihoda izmiruju što je prije moguće.

Autor: Dr. sc. Dinka Antić

Fiskalne implikacije liberalizacije vanjske trgovine BiH

• Komparativna analiza efekata liberalizacije vanjske razmjene u BiH pokazala je da je BiH, iako mala, ekonomski slabo razvijena zemlja, složene ustavne i fiskalne arhitekture,  izuzetak u odnosu na većinu zemalja u razvoju. Na primjeru BiH može se zaključiti da se negativni efekti liberalizacije carina na prihode od neizravnih poreza mogu uspješno neutralizirati dobro koordiniranim poreznim reformama i u malim zemljama sa složenom političkom i fiskalnom strukturom. Procesu liberalizacije u BiH je prethodila velika ekonomska reforma koja je podrazumijevala zamjenu poreza na promet izdašnim PDV-om. Time je stvorena solidna prihodovna osnova za najvažnije faze procesa liberalizacije trgovine BiH, sa zemljama u okruženju i članicama EU. BiH je u jeku globalne ekonomske krize započela i reformu oporezivanja cigareta u skladu sa standardima EU, a dodatnim prihodima od akciza na duhan su kompenzirani gubici prihoda od carina. Na taj način je  liberalizacija trgovine sa EU, kao pretpostavka za uključivanje BiH u proces europskih integracija, djelovala i kao katalizator inkorporiranja standarda oporezivanja EU u zakonodavstvo BiH. Rastući trend povrata PDV-a i dugova, te porezna evazija na tržištu duhana i  derivata nafte, zbog diferenciranog oporezivanja, dovode do erozije osnovice PDV i gubitka prihoda, iscrpljujući mogućnosti za nastavak procesa liberalizacije. Mogućnost nadoknade budućih gubitaka prihoda od carina nakon povećanje poreza na derivate nafte od 01.02.2018. je upitna. Imajući to u vidu, u uvjetima skromnog rasta ekonomije, dohotka i potrošnje, nastavak liberalizacije vanjske trgovine sa članicama EU, koji očekuje BiH u narednim fazama procesa europskih integracija, uveliko ovisi o budućoj politici PDV-a, kao glavnog alternativnog izvora prihoda. Važan faktor rasta prihoda je i efikasnost porezne administracije i kontrolnih institucija centralne i srednje razine vlasti u BiH u borbi protiv poreznih prevara i tržišnih distorzija izazvanih diferenciranom politikom neizravnih poreza.

Autor: Dr. sc. Jozo Piljić

Rizik u poslovanju i leverage – poluga

• Općenito rizik znači neizvjesnost u pogledu očekivanog ishoda poslovne aktivnosti, a suština te neizvjesnosti proističe zbog nedovoljnih i nepouzdanih informacija na temelju kojih se donose poslovne odluke u cilju povećanja poslovnog i neto dobitka. Prema tome postoji poslovni i financijski rizik. Poslovni rizik odražava inherentno prisutnu neizvjesnost u pogledu očekivanog poslovnog rezultata kao prinosa na ukupna poslovna sredstva. Glavni faktor poslovnog rizika su fiksni troškovi poslovanja koji su neelastični na kratkoročne promjene obujma aktivnosti. Financijski rizik  uvjetovan je neizvjesnošću očekivanog neto dobitka, kao prinosa na vlastita poslovna sredstva. Utjecaj financijskog rizika određeno je fiksnim rashodima financiranja koji su neelastični na kratkoročne promjene poslovnog dobitka. Ukupni rizik se ispoljava kroz neizvjesnost očekivanog neto dobitka  zbog moguće promjene obujma aktivnosti i prihoda od prodaje proizvoda i usluga. Poduzeća koja imaju visoku tehničku opremljenost, dobro ispitano tržište za plasman svojih proizvoda imaju mnogo veću mogućnost ostvarenja dobitka kroz povećanu proizvodnju i prodaju od poduzeća koja imaju slabu tehničku opremljenost  i gdje je proizvodnja bazirana na većoj upotrebi radne snage.

Autor: Emsud Muhadžić

Evropski socijalni model

• Kada se govori o evropskom socijalnom modelu treba uzeti u obzir odluke Evropskog vijeća od 23.3.2000. godine, poznate pod nazivom Lisabonska strategija prema kojoj Evropska unija (u daljem tekstu: EU) treba postati najkompetitivnija ekonomija zasnovana na društvu znanja.

U vezi sa ovim u strategiji se navodi: „Evropski socijalni model sa svojim razvijenim sistemom socijalne zaštite, mora biti u osnovi prelaska na ekonomiju znanja. Ipak, ovi sistemi moraju biti prilagođeni kao dio aktivne socijalne države kako bi se osiguralo da se rad isplati, da se osigura njihova dugoročna održivost uprkos starenju populacije, da se promovira društvena uključenost i jednakost spolova  i pruži kvalitetna zdravstvena zaštita. Evropski socijalni model nije egzaktno definiran okvir socijalnih djelatnosti, prava i institucija, već je obilježen određenim njihovim karakteristikama. Taj se model može promatrati sa više aspekata: prema okvirima sadržanim u pravnoj stečevini EU- a, prema propisima kojim se uspostavljaju obaveze za njezine države članice, ali i određuje sadržaj i pravci njihove socijalne politike, ponajprije u penzijskom sistemu.

Autor: Nedim Čustović

Zakonske obaveze Odbora za reviziju u javnom sektoru u vezi revizije polugodišnjeg i godišnjeg obračuna i revizije usklađenosti poslovanja

• Evidentno je da postojeći zakonodavni okvir u FBiH, koji tretira i konkretno u Zakonu o privrednim društvima u članu 273. navodi da je Odbor za reviziju dužan izvršiti revizije polugodišnjeg i godišnjeg obračuna i istovremeno kontrolu usklađenosti poslovanja društva i funkcionisanja organa društva sa zakonom o privrednim društvima u FBiH, drugim relevantnim propisima i osnovnim principima korporativnog upravljanja, nije harmoniziran u prvom redu sa Uredbom (EU)537/2014 Evropskog parlamenta i Vijeća od 16. aprila 2014. o posebnim zahtjevima zakonske revizije subjekata od javnog interesa. Naime, kroz šest aktivnosti koje proizilaze iz sadržaja Uredbe nigdje se ne spominje eksplicite obaveza Odbora da izvrši revizije polugodišnjeg i godišnjeg obračuna. Međutim, što se tiče drugog dijela obaveze Odbora za reviziju da izvrši „kontrolu usklađenosti poslovanja društva i funkcioniranja organa društva sa ovim zakonom, drugim relevantnim propisima i osnovnim principima korporativnog upravljanja i o tome dostaviti izvještaj skupštini i nadzornom odboru“,to je i realno,i može se reći da je u skladu sa  aktivnostima Odbora za reviziju propisanom Uredbom (EU) br. 537/2014.

Autor: Mr. sc. Kenan Spahić

Poseban staž za policijske službenike

• Stupanjem na snagu novog Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju, (”Službene novine FBiH”, broj:13/18) u članu 40. došlo je do promjene uslova za ostvarivanje prava na starosnu penziju, te umjesto 40 godina penzijskog staža uslov je 40 godina staža osiguranja. Dalje, u članu 37. Zakona o PIO-u propisano je da poseban staž ne čini staž osiguranja, bez obzira na to da li je unesen u matičnu evidenciju nosioca osiguranja, a u članu 123 b. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o policijskim službenicima da se poseban staž iz Zakona o PIO-u u jednostrukom trajanju uračunava u staž osiguranja za policijskog službenika uz pismenu saglasnost lica na kojeg se ta saglasnost odnosi.

Autor. Bernard Iljazović

Nova pravila u reguliranju radnih odnosa u institucijama BiH

• Kvalitetni normativni okvir jedan je od ključnih preduvjeta za osiguranje učinkovitog i efikasnog rada u državnim institucijama. S obzirom na određene nepravilnosti koje su prisutne u dužem vremenskom periodu u segmentu rada u državnim institucijama u BiH i koje se negativno odražavaju na radne procese, potrebno je bilo izvršiti određene zakonske zahvate kako bi se spriječile različite malverzacije pri samom zasnivanju radnih odnosa, te postigao veći stupanj transparentnosti sustava s većom razinom kontrole zaposlenika kao ključnim nositeljima obavljanja radnih zadataka.Iako će nova pravila u reguliranju radnih odnosa u institucijama BiH donijeti određene pozitivne pomake u poboljšanju radnih uvjeta i povećanja prava zaposlenika u istim, nužno će biti pri provedbi zapošljavanja, odnosno natječajnih postupaka, isključiti različite nepotističke utjecaje i koruptivne radnje kojima se određenim osobama pogoduje kako bi zasnovale radni odnos i tako osigurale dobre materijalne uvjete koje imaju zaposlenici u državnom sektoru.

Autor: Džana Kadribegović

Šta sadrži Prijedlog Zakona o mirnom rješavanju radnih sporova

• U aprilu mjesecu prošle godine Parlament Federacije Bosne i Hercegovine razmatrao je Nacrt Zakona o rješavanju radnih sporova mirnim putem. Tom prilikom zaključeno je da navedeni nacrt zakona može  poslužiti kao dobra osnova za izradu Prijedloga Zakona. Nakon provedene procedure, Vlada Federacije BiH je u decembru prošle godine utvrdila Prijedlog Zakona i poslala ga u parlamentarnu proceduru, radi usvajanja. Glavni razlog za izradu navedenog zakona je da se, eventualni radni sporovi, rješavaju  u postupku zasnovanom na načelima dobrovoljnosti, jednakosti, nepristrasnosti i neovisnosti, uz stručnu pomoć miritelja i arbitara kako bi se u relativno kratkom roku, postigao dogovor u vezi sa predmetom individualnog ili kolektivnog radnog spora. Ovakav način  rješavanja radnih sporova korespondira i sa Evropskom konvencijom o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda, a doprinosi i ekonomičnosti postupka u smislu  rasterećenja sudova, te  postizanja dogovora o sporu u kraćem roku u odnosu na sadašnju dugotrajnost postupaka koji se vode pred sudom.

 

Savjetodavni servis

Saopštenja za primjenu propisa