Časopis Februar 2020

 ELEKTRONSKI ČASOPIS

S A D R Ž A J

 

1. Federalno Ministarstvo finansija/financija

Obavještenje o izradi i predaji finansijskih izvještaja po godišnjem obračuni za period I-XII 2019.godine

2.Jasmin Omeragić

 „Pošto“ je računovođa (ili, kako utvrditi stvarnu cijenu rada računovođa)

U praksi, svaki biznismen koji pokreće poslovanje uglavnom analizira prednosti i nedostatke organizacije računovodstvene funkcije, odnosno razmatra pitanje zadovoljava li njegove poslovne potrebe računovodstvena služba unutar njegove firme, ili je isplativije koristiti usluge vanjskih računovođa. U biti, osnovna svrha računovodstva i jeste da, pružajući zaokruženu i cjelovitu uslugu, omogući biznismenu da se on posveti osnovnoj djelatnosti svoje firme (da  opravda razloge svoga postojanja u poslovnom svijetu),  a da mu računovodstvo kroz obavljanje svoga dijela posla istovremeno posluži kao sredstvo upravljanja poslovanjem koje ujedno omogućava da biznismen može razumjeti rezultate svojih poslovnih poteza, postupaka i radnji i da mu pritom pomogne kod donošenja ispravnih i produktivnih poslovnih odluka. Na koncu, cilj svakog biznismena upravo i jeste potreba da u svakom trenutku može znati  posluje li njegova firma profitabilno. Stoga, računovodstvo je (i mimo zakonske obaveze) od presudne važnosti za poslovanje svake firme, bilo da je sastavni dio firme ili su te usluge povjerene servisima i agencijama koje se profesionalno bave računovodstvenim uslugama.

3.Mr Sanela Agačević,dipl oec

MRS 10 – Događaji nakon izvještajnog perioda

Međunarodni računovodstveni standard 10 pruža smjernice za određivanje vremenskog intervala u kojem mogu nastati događaji nakon datuma bilansa te definiše takve događaje. Dvije su vrste događaja nakon datuma bilansa. Za jedne postoje dokazi o njihovom nastanku prije ili na datum bilansa, ali s tim dokazima uprava nije raspolagala u vrijeme sastavljanja finansijskih izvještaja. S obzirom na činjenicu da su uslovi za njihovo priznavanje postojali na datum bilansa ovi događaji trebaju se uskladiti u finansijskim izvještajima. Druga je vrsta događaja nakon datuma bilansa za koje ne treba provesti usklađivanje u izvještajima jer niti uslovi za njihovo priznavanje nisu postojali na datum bilansa. Cilj MRS 10 je da propiše slučajeve kada subjekt treba da uskladi svoje finansijske izvještaje za događaje nastale nakon izvještajnog perioda i podatke koje subjekt treba da objavi o datumu na koji je odobreno izdavanje finansijskih izvještaja i o događajima nastalim nakon izvještajnog perioda.

4. Dr.sc. Jozo Piljić

Upozoravajući znakovi za forenzičare i analitičare da su financijski izvještaji možda lažirani

Financijsko izvještavanje je podložno manipulacijama i prevarama, odnosno nezakonitim radnjama, što za posljedicu ima falsificiranje financijskih izvještaja, odnosno lažno financijsko izvještavanje. Lažni financijski izvještaji se sastavljaju s ciljem manipuliranja financijskom pozicijom i rezultatima poslovanja tvrtke, a sve to s namjerom da se korisnici financijskih izvještaja obmanu i navedu na donošenje pogrešnih odluka, a koje su od koristi za menadžere poduzeća. Lažni financijski izvještaji dovode u zabludu, ne samo kreditore i investitore, kako postojeće, tako i buduće, već dovode i do ozbiljnih problema na financijskom tržištu. Menadžeri i lica koja su odgovorna za sastavljanje financijskih izvještaja imaju najveću odgovornost u pogledu kvalitete financijskih izvještaja. Mnoge manipulacije prilikom kreiranja financijskih izvještaja nastale su kao rezultat ostvarivanja njihovih ličnih interesa, što je za posljedicu imalo velike materijalne gubitke za investitore, povjerioce i državu, kao i smanjenje povjerenja u financijske izvještaje, a gubitak povjerenja ima ozbiljne posljedice na privredu i financijska tržišta. Interni i eksterni revizori imaju zadatak da kontroliraju pouzdanost i kvalitetu financijskih izvještaja, svojim profesionalnim radom i objektivnošću.

5. Mr Safija Žilić, dipl.ecc

Prevare u poslovanju s dobavljačima

Danas se poslovni svijet suočava sa mnoštvom potencijalnih prevara u kojima značajan udio zauzimaju one koje počine sami zaposlenici preduzeća. Oni namjerno varaju kako bi za sebe stekli određenu protupravnu korist, a sve na štetu preduzeća u kojem rade. Kako bi se spriječile takve prevare, preduzeće uspostavljaja odjel unutrašnje kontrole, a istovremeno se razvija i poslovna forenzika kao dio društvenih znanosti koji nastoji otkriti prevaru i identificirati prevaranta.Obaveze prema dobavljačima jedan su od važnijih segmenata poslovanja svakog preduzeća jer su nezaobilazan faktor u procesu bilo koje proizvodnje. Stoga je veoma važno staviti naglasak na poslovanje s njima te isto konstantno analizirati i vršiti forenzične istrage. Dakle, može se zaključiti da su vrlo moguće i prevare u poslovanju s dobavljačima koje je potrebno pravovremeno uočiti, istražiti i dokazati, a forenzično računovodstvo u tom procesu ima vrlo važnu ulogu. Ova se vrsta poslovnih prevara odnosi na prevare počinjene od strane zaposlenika preduzeća koja naručuje određenu robu ili usluge, a čine ih kako bi za sebe lično stekli neku protupravnu imovinsku korist. Da bi se bilo kakav oblik prevare u poslovanju s dobavljačima otkrio vrlo je važno unutar preduzeća oformiti odjel interne revizije i/ili forenzičnog računovodstva koji bi trebali biti u stanju na osnovu ranih znakova upozorenja spriječiti nastanak prevare ili tokom procesa istraživanja otkriti i dokazati njeno postojanje.

6. Nedim Čustović

Uspostava tri  linije odbrane i efektivno upravljanje rizicima u cilju sprečavanja nepravilnosti i prevara

Dobro ciljanom procjenom rizika od prevara, u kombinaciji s jasno istaknutom posvećenosti borbi protiv prevara, može se poslati jasna poruka mogućim počiniteljimaprevara. Efikasnim  provođenjem snažnih  sistema kontrole može se znatno smanjiti rizik od prevara, ali se ne može potpuno ukloniti rizik od nastanka prevara kao ni od njihova neotkrivanja. Zbog toga se sistemima mora također osigurati da su uspostavljeni postupci za otkrivanje prevara i za poduzimanje odgovarajućih mjera u slučaju otkrivanja sumnje na prevaru. Smjernice bi trebale služiti kao vodič kroz korake za uklanjanje svih preostalih slučajeva prevara nakon uspostave snažnih mjera financijskog upravljanja i njihovog efikasnog  provođenja. Međutim, opšti je cilj regulatornih odredbi troškovno efikasno upravljanje rizikom od prevara i provođenje efikasnih i razmjernih mjera za borbu protiv prevara, što u praksi znači ciljani i diferencirani pristup svakom programu i situaciji.U smjernicama su navedene preporučene ublažavajuće kontrole kojima bi se moglo pridonijeti daljnjem smanjenju preostalog rizika koji nije efikasno  uklonjen postojećim kontrolama. Operativni cilj upravljačkog tijela trebao bi da osigura odgovore na prevaru koji su razmjerni rizicima i prilagođeni posebnim situacijama. Nakon procjene rizika i uspostavljanja povezanih ublažavajućih kontrola na nivou sistema, upravljačkim tijelima preporučuje se da posebne situacije koje bi mogle nastati na nivou provođenja operacija rješavaju daljnjim razvojem posebnih pokazatelja prevara (znakovi upozorenja) i osiguravanjem efikasne saradnje i koordinacije između upravljačkog tijela, revizorskog tijela i istražnih tijela.

7. Mr oec Elman Nadžaković

Revizori & istraživači prevara vs otkrivanje i dokazivanje prevare

Za rad na otkrivanju i dokazivanju prevara potrebna je kombinacija ekspertize revizora i kriminologa. Vrlo često osobe koje istražuju prevare kažu da su njihovi uspjesi rezultat slučaja, slutnji ili sreće. Uspjeh istražitelja prevare dolazi iz iskustva, logike i sposobnosti da se uvide stvari koje nisu očigledne. Za otkrivanje prevare potrebno je poznavati mnoge elemente, među kojima su: ljudski faktor, ponašanje u organizaciji, poznavanje uobičajenih shema prevara, dokazivanje njihovih izvora, standardi dokaza i osjetljivost na „crvene zastavice“. Najjači osjećaj za otkrivanje prevare i istragu imaju istraživači prevara. Oni se dosta razlikuju od ostalih vrsta revizora. Istraživači prevara moraju da razmišljaju kao varalice, a sve s ciljem pronalaženja sheme prevare koja zaobilazi internu kontrolu organizacije.

8.Prof.dr.sci. Almir Alihodžić

Upravljanje likvidnošću malih i srednjih preduzeća putem  primjene faktoring aranžmana

Faktoring predstavlja otkup kratkoročnih potraživanja te samim time i postaje alternativni izvor drugim kratkoročnim izvorima koji zbog određenih ograničenja nisu dostupni preduzetnicima. Da bi mala i srednja preduzeća u Federaciji Bosne i Hercegovine izgradila i održala svoje prednosti, preduzećima su potrebna dostatna i brza finansijska sredstva, što svakako nije ekvivalentno bankarskim pozajmicama ili državnom finansiranju. Dokumentarni akreditivi, faktoring i forfeting u određenoj mjeri ispunjavaju date uvjete. Faktoring poslovi u Federaciji BiH su još uvijek nepoznanica sudeći po broju faktoring kompanija i to prije svega domaćih. U budućem periodu bi trebalo afirmisati svijest svih tržišnih sudionika da sa povećanjem domaćih faktoring kompanija u prvom redu efekti koji će se osjetiti su: skraćenje ustaljene dužničke prakse određenog broja preduzeća, povećanje obrta obrtnih sredstava, skraćivanje poslovnog i gotovinskog ciklusa kod određenog broja preduzeća, opet ovisno od prirode djelatnosti, te u konačnici veća efektivnost i efikasnost poslovanja.

9. Doc.dr.sc Mirza Čaušević

Izbjegavanje dvostrukog oporezivanja u EU

Cilj je Ugovora o EU uklanjanje dvostrukog oporezivanja, budući da preklapanje poreznih jurisdikcija dovodi do distorzija na zajedničkom tržištu EU-a. Stoga i ugovori o
izbjegavanju dvostrukog oporezivanja i Ugovor o EU imaju zajednički cilj smanjiti prepreke prekograničnima ekonomskim aktivnostima. Mreža ugovora o izbjegavanju dvostrukog
oporezivanja u međunarodnom kontekstu najvažniji je mehanizam uklanjanja dvostrukog
oporezivanja na području EU-a, iako to nije moguće u potpunosti. Ostaje, dakle, u nadležnosti država članica sklapati ugovore o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, sukladno
zakonodavstvu Evropske unije.

10. Goran Peštović

Obračun doprinosa poduzetnika i slobodnih zanimanja

 Prema Zakonu o doprinosima („Službene novine FBiH“, br. 5/98 i 99/19), obveznik doprinosa je fizičko lice koje samostalno obavlja privrednu, profesionalnu ili drugu djelatnost kao osnovno zanimanje ili koje se bavi poljoprivredom i šumarstvom kao jedinim ili osnovnim zanimanjem, trgovac pojedinac čija je samostalna djelatnost upisana u registar kod nadležnog organa,  a doprinosi poduzetnika se plaćaju na osnovicu koja je propisana članom 8. Zakona. Poduzetnici koji djelatnost obavljaju u formi dopunskog ili dodatnog zanimanja nisu obveznici ovih doprinosa, jer su oni, zapravo, već socijalno osigurani po drugom osnovu (kao zaposlenici ili korisnici penzije, što je preduslov za registraciju obrta kao dodatnog ili dopunskog zanimanja, u skladu sa Zakonom o obrtu i srodnim djelatnostima). Osnovica na koje se obračunavaju i plaćaju doprinosi poduzetnika za pojedinu godinu je prosječna plaća u FBiH januar – septembar prethodne godine prema objavi Federalnog zavoda za statistiku. Za prethodnu 2019. godinu iznosi 1.418,00 KM i koristi se kao osnovica za obračun doprinosa poduzetnika u 2020. godini (pomnožena na odgovarajućim koeficijentom). U zavisnosti od kategorizacije djelatnosti samostalnih poduzetnika, koja je data u članu 12. Zakona o porezu na dohodak, razlikuje se osnovica na koju poduzetnik određene djelatnosti obračunava svoje doprinose.

11. Bernard Iljazović

Upravljanje promjenama

S obzirom da upravljanje promjenama u današnjim nestabilnim uvjetima predstavlja veliki izazov, sve više organizacija traže adekvatne modele kako bi cijeli proces što uspješnije okončali. No, bez obzira koliko dobro pripremljeni bili, promjene su same po svojoj prirodi nepredvidljive, te je stoga određena količina fleksibilnosti pri realizaciji samog procesa od iznimnog značaja kako bi se pravodobno reagiralo na sve prepreke na koje se može naići, i tako u konačnici promijenio smjer promjene. Veliku ulogu u upravljanju ima menadžment organizacije koji često prilikom uvođenja promjena zanemaruje pripremnu fazu, odnosno pravilno ne procjenjuje koje je sve korake potrebno poduzimati za kvalitetnu pripremu organizacije, a time i zaposlenika za promjenu, te bi isti tome trebali pridavati veću pozornost. Zaposlenici bi se uvijek trebali stavljati u fokus procesa promjene, čak ako i izgledaju prestrašeno ili previše konzervativno da bi pristali na promjenu, jer su isti zapravo racionalna bića, odnosno shvaćaju da su oni ti koji će morati dugoročno živjeti s promjenama u svojoj organizaciji.

12. Mr.sc. Jasmina Hurić-Bjelan

Makroekonomske karakteristike krize(a) i kriza BREXIT

Kriza potiče iz grčke riječi krisis i znači preokret, obrat, a u ekonomskom smislu znači poremećaj u širim privrednim krugovima u pogledu proizvodnje ili potrošnje proizvoda domaće privrede. Kriza ima svoja tri obilježja, a to su njeno vremensko trajanje, rasprostranjenost i dubina odnosno zadiranje. Kriza se treba posmatrati u kontekstu ovih obilježja bilo da se radi o ekonomskoj krizi, političkoj, društvenoj i sl. Dolazak krize doveo je do nužnog suočavanja sa iznenadnim prekidom rasta i mogućnošću stagnacije. Ekonomska nauka je reagovala prilično nespremno  i zbunjeno kao da se radi o nekoj nepoznatoj pojavi, a ne nečemu što se ponavlja. U zadnjih 40 godina krize su učestale, ali nisu imale obilježja globalne krize sve do posljednje, koja se desila 2008. Problem BREXIT-a je jedno od centralnih pitanja EU već nekoliko posljednjih godina i sigurno se u značajnoj mjeri reflektovao i na ostatak svijeta. U današnje vrijeme intenzivnih promjena koje globalizacija svjetske ekonomije sa sobom nosi te su refleksije neminovna pojava. Da je tako pokazala je i kriza iz 2008., odnosno da problem nastao u jednom dijelu svijeta postaje globalni problem. Kriza koja je počela u Americi, vrlo brzo se prenijela na ostatak svijeta, jer SAD kao najdominantnija ekonomija današnjice ima ogroman utjecaj na sve zemlje. Isti je slučaj i sa EU.

13.Aida Pašić

„Pantheon kao resurs unaprijeđenja poslovanja malih i srednjih preduzeća u Bosni i Hercegovini“

Opstanak kompanije na tržištu podrazumijeva da ide u korak sa promjenama, unosi inovacije u svoje poslovne procese, poboljšava organizaciju i permanentno ulaže u svoje zaposlenike.Mogućnost kontrole troškova je samo jedan od aspekata poboljšanja konkurentske sposobnosti. Kompanije koje raspolažu kvalitetnim i pravodobnim informacijama mogu donositi kvalitetnije poslovne odluke i time ostvarivati veće zarade, a adekvatno implementiran poslovno-informacioni sistem im to i omogućava.Problem korištenja više informacionih sistema unutar jedne organizacije dovodio je, a i danas dovodi do problema nekonzistentnosti podataka, spore obrade istih, dupliranja unosa, lošeg izvještavanja – kako po kvalitetu tako i vremenu kreiranja izvještaja i sl. Vlasnici kompanija i menadžment su često u dilemi da li implementirati novi poslovno-informacioni sistem, zbog finansijskih resursa, vremena i truda koje je potrebno uložiti u njegovu implementaciju.ERP je potrebno posmatrati kao resurs poslovanja, koji će poboljšati kvalitet poslovanja preduzeća ukoliko se pravilno implementira i koristi. Integrisat će sve poslovne procese jedinstvenom bazom podataka. Neće biti potrebe za uvezivanje različitih informacija iz različitih dijelova organizacije. Svi podaci su na jednom mjestu – uskladišteni, s mogućnošću dijeljenja i pristupanja kroz jedan sistem. Ne postoji zabrinutost o tačnosti i potpunosti podataka.

14. Mr Dika Šetić

Kontraproduktivno ponašanje zaposlenih – forme i posljedice

Problem bavljenja kontraproduktivnim ponašanjem proističe iz značaja  koji za jednu organizaciju ima uspješan i produktivan uposlenik, i gubitaka koje organizacija trpi u slučaju neproduktivnog i  kontraproduktivnog ponašanja zaposlenih. Produktivno ponašanje zaposlenih podrazumijeva ponašanje usmjereno ka maksimizaciji organizacijskih ciljeva na svim radnim mjestima i razinama,  u najširem smislu riječi. Zaposlenici mogu da se ponašaju i neproduktivno tj. da njihovo djelovanje nije usmjereno ka maksimizaciji organizacijskih ciljeva. Nažalost postoji treća opcija, kontraproduktivno ponašanje koje podrazumijeva djelovanje zaposlenih suprotno očekivanom. Ključna razlika između odgovornog i neodgovornog organizacijskog ponašanja leži u tome što odgovorno ponašanje doprinosi uspješnosti i efikasnosti organizacije, dok neodgovorno ima dublje posljedice za organizaciju što samim tim utiče  sistematično na njeno uništenje i smanjenje.Cilj jeste istražiti koje su to sve forme kontraproduktivnog ponašanja, i u kojoj mjeri su zastupljene kod nas. Ranije nismo naišli na istraživanja koja su provođena na našoj teritoriji, dok se u susjednim zemljama pojavljuje njih nekoliko najviše sa akcentom na psihologiju ličnosti uposlenika i njegovo kontraproduktivno djelovanje kao takvog u organizaciji.

15. Džana Kadribegović

Otkaz  ugovora o radu od strane poslodavca na osnovu Zakona o radu

Konvencija  Međunarodne organizacije rada (MOR) koju je Bosna i Hercegovina ratificirala obavezno se implementira u njeno pozitivno zakonodavstvo. To je slučaj i sa Konvencijom broj 158 o prestanku radnog odnosa na inicijativu poslodavca koja sadrži osnovne principe koji se odnose na prestanak radnog odnosa. Naime, prema navedenoj konvenciji  radni odnos radniku neće prestati ako za takav prestanak ne postoji valjan razlog vezan za sposobnost ili ponašanje radnika, ili za operativne potrebe poslodavca.      Konvencija se primjenjuje na sve zaposlene osobe, s tim što se iz svih ili nekih njenih odredaba mogu izuzeti određene kategorije zaposlenih, kao što su radnici angažirani na temelju ugovora o radu na određeno vrijeme, radnici koji su na probnom radu ili su angažirani po osnovu ugovora o radu sa pripravnikom ili po osnovu ugovora o obavljanju privremenih ili povremenih poslova, jer se na njih ne primjenjuju osnovi prestanka radnog odnosa koji su predviđeni za radnike koji imaju zaključen ugovor o radu na neodređeno vrijeme. S tim u vezi, odredbama  Zakona o radu  („Službene novine Federacije BiH“, broj 26/16 i 89/18) detaljno se regulira pitanje prestanka radnog odnosa, odnosno otkaza ugovora o radu od strane poslodavca, o čemu će u nastavku ovog teksta biti više riječi.

16. Savjetodavni servis

17. Saopštenja za primjenu propisa