ELEKTRONSKI ČASOPIS
Vodeći računa o zdravlju i bezbjednosti naših uposlenika i svih drugi partnera koji su angažovani u pripremi, štampi i distribuciji časopisa ”Računovodstvo i poslovne finansije”, donijeli smo odluku da ovo izdanje časopisa dostavimo našim pretplatnicima u elektronskom obliku putem e-maila.
1. Elvis Bebaković, dipl. ecc.
Mjere za osiguranje interventnih sredstava kao pomoć privrednim subjektima za ublažavanje posljedica uzrokovanih pojavom virusa COVID-19
Iako su početkom 2020. godine mnogi političari i investitori bili uvjereni da će korona virus imati tek ograničen uticaj na globalnu ekonomiju, a njegove negativne posljedice mogle bi biti ograničene uglavnom na kinesku ekonomiju, pandemija ovog virusa je postavila globalnu ekonomiju pred testni izazov, koji za posljedicu ima globalnu ekonomsku krizu. Međutim, veoma brzo se pokazalo da nacionalne vlade i međunarodne organizacije nisu u potpunosti spremne da efikasno odgovore na njegovu pojavu. Ostaje i dalje nepoznanica kakve će dugoročne posljedice imati izbijanje pandemije na globalnu ekonomiju, ali sigurno je, da i dalje otežava trgovinske veze i nesmetan protok robe i usluga između zemalja svijeta, jer su te veze građene decenijama zahvaljujući procesu globalizacije. Međutim, evidentno poboljšavanje zdravstvene situacije i ponovno pokretanje privrede kroz aktivaciju njenih proizvodnih i uslužnih kapaciteta, ulijeva nadu da bi se do kraja godine trebalo postići što veći oporavak, kako bi se u 2021. godini pokrenuo ekonomski rast.
2. Mr sci Samra Gabeljić,
Zakon o ublažavanju negativnih ekonomskih posljedica izazvanih stanjem prirodne nesreće zbog Covid-19 u Brčko distriktu Bosne i Hercegovine
U „Službenom glasniku Brčko distrikta“, broj: 17/2020 od 06.05.2020. godine objavljen je Zakon o ublažavanju negativnih ekonomskih posljedica izazvanih stanjem prirodne nesreće zbog Covid-19 u Brčko distriktu Bosne i Hercegovine, koji je stupio na snagu narednog dana od dana objavljivanja u „Službenom glasniku“, tj. od 07.05.2020. godine, a primjenjivat će se 180 dana po prestanku stanja nesreće, izuzev odredbi zakona koji se odnose na utvrđivanje, naplatu i prinudnu naplatu.Cilj zakona koji se sastoji od 16. članova jeste ublažavanje negativnih ekonomskih posljedica izazvanih pandemijom, pomoć privredi Brčko distrikta i očuvanje radnih mjesta. Za razliku od Zakona o ublažavanju negativnih ekonomskih posljedica u FBiH, ovaj zakon u Brčko distriktu obuhvata jedan širi aspekt, uključuje i firme kojima izvoz predstavlja više od 50% ukupnog prometa, problem uplaćenih turističkih aranžmana, podsticaje, kontrolu namjenskog trošenja dodijeljenih sredstava, kao i kaznene odredbe.
3.Hajrudin Hadžimehanović
Javni prihodi budžeta u FBiH
Osnovni finansijski instrument svake države je budžet kojim se planiraju prihodi i rashodi za period od jedne godine (fiskalne godine), kojim se finansira javna potrošnja. Javni prihodi prikupljeni po osnovu poreza, taksi, doprinosa, naknade i drugih dažbina raspoređuju se putem budžeta na određene korisnike i utvrđene namjene usmjerene na zadovoljavanje javnih potreba. „Javni prihodi predstavljaju novčana sredstva naplaćena po osnovu prihoda, naknada te prihoda od pružanja javnih usluga i djelatnosti, primitaka od emitiranih vrijednosnih papira, kredita, transfera i donacija koji se moraju deponovati na Jedinstveni račun trezora.“ Fisklani prihodi u savremenim državama su prihodi do kojih država dolazi po osnovu svog fiskalnog suvereniteta. Pandemija Covid-19 i implementacija mjera kojima su zabranjene određene djelatnosti u cilju zaštite zdravlja ljudi, uzrokovali su veliki ekonomski pad. U cilju zaustavljanja negativnih ekonomskih kretanja u mnogim zemljama predlagani su različiti ekonomski paketi mjera, a i u Federaciji BiH donesen je Zakon o ublažavanju negativnih ekonomskih posljedica koji se nalazi u fazi implementacije.Obzirom da je naša privreda otvorena i osjetljiva na krizne situacije Vlada Federacije BiH pokušava predloženim mjerama umanjiti negativne efekte krize i amortizovati velike poremećaje u privrednim tokovima.
4. Elma Peštović
Razlozi za izmjena Pravilnika o primjeni Zakona o PDV koje se odnose na povrat stranim licima
Odredbama člana 53. Zakona o porezu na dodanu vrijednost (“Službeni glasnik BiH”, broj: 9/05, 35/05 i 100/08) regulisanao je povrat PDV-a obveznicima koji nemaju uspostavljeno poslovanje u Bosni i Hercegovini. Stavom (3) istog člana regulisano je da propise kojima će se bliže regulisati uslovi i način povrata ulaznog poreza donosi UIO. Razrada navedenog člana Zakona izvršena je kroz odredbe članova 93. do 95. Pravilnika o primjeni Zakona o porezu na dodanu vrijednost (“Službeni glasnik BiH”, broj: 93/05, 21/06, 60/06, 6/07, 65/10,100/07, 35/08, 65/10 i 85/17). U praksi i primjeni navedenih odredaba uočeno je da iste u značajnoj mjeri sužavaju i ograničavaju primjenu člana 53. Zakona o porezu na dodanu vrijednost. Naime navedene odredbe Pravilnika su otežale i onemogućile ispunjavanje uslova za povrat PDV stranim licima a osim navedenog, ograničenja nametnuta postojećim pravilnikom, zbog primjene reciprociteta, onemogućile su poreske obveznike iz Bosne i Hercegovine da ostvare pravo na povrat PDV u drugim državama (Hrvatska, Slovenija, Italija, Slovačka, Češka, Mađarska, Švicarska, Turska i dr.).
5.Dr. sc. Dinka Antić
E-faktura u sistemu PDV-a u Europskoj uniji
Osnovna pravila izdavanja PDV fakture propisana su Šestom PDV Direktivom iz 1977. godine. Svaka oporeziva osoba dužna je izdati fakturu ili drugi dokument, koji služi kao faktura, za sva dobra i usluge koje isporuči odnosno pruži drugoj oporezivoj osobi. Prilikom definiranja pravila PDV fakturiranja primijenjen je pristup da se na razini EU propišu samo konture pravnog okvira, a članice su mogle autonomno definirati najveći broj pravila fakturiranja. Fakturiranje u svrhu PDV-a predstavlja važan segment administriranja PDV-om i kao takav generira troškove obveznicima. Osim značaja za ubiranje i kontrolu PDV-a, PDV faktura sadrži i dodatne informacije o primijenjenim opcijama i posebnim postupcima oporezivanja. U cilju prilagođavanja PDV fakture zahtjevima globalnog poslovanja EU je poduzela opsežnu reformu fakturiranja, koja traje od 2004.godine. Najvažniji segment višegodišnje reforme fakturiranja je uvođenje i primjena e-fakture u svrhu PDV-a. Istraživanje Komisije u segmentu e-fakturiranja je ukazalo na potrebu modifikacije definicije e-fakture kako bi se napravila razlika između strukturiranih i nestrukturiranih faktura, te da ekspanziju e-fakture ograničavaju EDI i elektronski potpis koji su propisani direktivom. Članice i obveznici zahtijevaju daljnje pojednostavljenje fakturiranja, u smislu smanjenja broja elemenata standardne fakture.
6.Mr. Sanela Agačević, dipl. oec.
Online trgovina
Online trgovina ili trgovina putem interneta ili online trgovina sve više potiskuje tradicionalni način trgovanja, jer pruža drugačiju šansu i nove poslovne prilike na širem tržištu, naročito poslije pandemije COVID-19. Internet ili virtualni svijet, kako ga mnogi vole zvati, u početku je bio uglavnom sredstvo za zabavu, međutim, posljednje godine označavaju bitno drugačiji pristup mogućnostima koje on pruža. Globalna priroda Interneta znači veliku konkurenciju, ali i značajno veće mogućnosti poslovanja sa poslovnim partnerima i kupcima bez obzira gdje se oni nalazili u svijetu. Trgovina putem interneta ima mnogo prednosti, ali i nedostataka.Najveći rizik e-trgovine jeste zloupotreba podataka, naročito o kreditnim karticama kupaca, s obzirom da je to kartično plaćanje najzastupljenije u ovom obliku trgovine. Bosna i Hercegovina je u periodu početnog razvoja e-trgovine, iako se sa početkom ove godine značajnije počeo razvijati ovakav oblik trgovine. Jedan od osnovnih razloga za to jeste pandemija COVID-19, nemogućnost kretanja i manji troškovi poslovanja. Još uvijek u Bosni i Hercegovini preovaladava filozofija „tradicionalnog“ kupca i prodavca, što je za neke vrste trgovina opravdano, ali ne treba zanemariti značajnu uštedu na izdacima prilikom trgovanja internetom.
7.Dr. sc. Jozo Piljić
Računovodstveni postupci revalorizacije dugotrajne imovine
Računovodstveni propisi koji uređuju revalorizaciju su Međunarodni računovodstveni standardi i Međunarodni standardi financijskog izvještavanja (MRS/MSFI). MRS 1 – Prezentiranje financijskih izvještaja bavi se revalorizacijom kao sastavnim dijelom financijskih izvještaja, osobito izvještaja o promjenama kapitala. Revalorizirana vrijednost je fer vrijednost dugotrajne materijalne i nematerijalne imovine na dan revalorizacije umanjena za kasnije obračunanu akumuliranu amortizaciju i gubitke od umanjenja vrijednosti. Povećanje knjigovodstvene vrijednosti sredstava zbog revalorizacije provodi se u korist revalorizacijske rezerve (koja je sastavni dio glavnice odnosno kapitala društva). Revalorizacija dugotrajne materijalne i nematerijalne imovine može se provoditi postupkom revalorizacije bruto knjigovodstvene vrijednosti imovine ili postupkom revalorizacije neto knjigovodstvene vrijednosti imovine. Revalorizacijska se rezerva transferira u zadržanu dobit ako je realizirana, a realizirati se može: povlačenjem sredstva iz upotrebe, otuđenjem sredstva i korištenjem, odnosno upotrebom sredstva.
8.Mr. oec Elman Nadžaković
Međunarodni računovodstveni standardi:koristi & postupak donošenja
Računovodstveni standardi detaljnija su razrada odabranih računovodstvenih načela i čine jednu od osnovnih računovodstvenih regulativa većine obračunskih sistema. Predstavljaju podlogu za izbor i primjenu računovodstvenih politika. Zbog specifičnosti ekonomskih procesa pojedinih država, većina razvijenih zemalja ima vlastite nacionalne standarde. Pored nacionalnih, radi ujednačavanja računovodstvenih sistema među državama razvijeni su i Međunarodni računovodstveni standardi. Formalna struktura i sistematizacija računovodstvenih standarda zavisi od specifičnosti potreba za praćenjem ekonomskih tokova na određenom nacionalnom nivou. Međunarodni računovodstveni standardi predstavljaju preduslov za usklađivanje i razumijevanje obračunskih sistema različitih zemalja. Mogu se primijeniti direktnom primjenom samih Međunarodnih računovodstvenih standarda ili ugradnjom njihovih temeljnih odredbi u odredbe vlastitih nacionalnih standarda. Poznavanje Međunarodnih računovodstvenih standarda preduslov je njihove primjene, a njihova primjena preduslov lakšeg privrednog povezivanja zemalja u svijetu.
9.Mr Safija Žilić, dipl.ecc.
Računovodstvena profesija u kontekstu savremenog poslovanja
Računovodstvo je srž cjelokupnog poslovanja. Razumijevanje poslovanja zapravo leži u razumijevanju računovodstva. Poznata rečenica glasi kako iza svakog dobrog poslovanja, stoji sjajan računovođa. Danas, zbog globalizacije i visokog stepena međuzavisnosti tržišta, računovodstvena profesija raste brže od prosjeka drugih profesija. Također, utvrđeno je kako u uslovima kriza, računovodstvena profesija sporije gubi posao u odnosu na prosjek drugih profesija. Prema osnovnim obilježjima savremene računovodstvene profesije, ona je: zanimljiva, izazovna, dobro plaćena i društveno priznata. Računovodstvena profesija danas obavlja usluge u različitim tipovima organizacija, kako u privatnom tako i u javnom sektoru. Potrebno je stalno sticanje novih znanja iz specijalizovanih područja što je čini zanimljivom i motivirajućom.Računovodstvo je moguće usporediti sa kompasom koji ima moć usmjeravanja cjelokupnog poslovanja. Upravo u tome leži potreba za pronalaskom i stvaranjem pravog računovođe koji će se znati koristiti računovodstvom kao kompasom na pravi način i usmjeriti poslovanje u najboljem mogućem smjeru što će donijeti zadovoljstvo, korist i boljitak za sve. Kako će se primjenjivati sve dostupnija savremenija tehnologija, tako će se postepeno smanjivati i potreba za računovođama kakve poznajemo sada. U budućnosti će se od njih tražiti obavljanje sve složenijih, zahtijevnijih i komplikovanijih poslova i baš u tome leži potreba konstantne edukacije računovođa sa novim znanjima i vještinama kako bi mogli držati korak sa modernim finansijskim uslugama.
10.Jasmin Omeragić
Mjesto i uloga računovodstvene profesije u kreiranju porezne politike firme
Računovođe, ili „armija boraca“ za pošteno i zakonito poslovanje, kao skupina stručnjaka koja se svakodnevno suočava i sukobljava sa nizom propisa koji uređuju poslovanje privrednih subjekata i poresku politiku države, entiteta, kantona i općina, i pored nekih negativnih (ali ipak pojedinačnih) primjera, bili su, trenutno su i kao struka sigurno će ostati najjači suport organima države koji provode nazor i kontrolu javnih prihoda. Inspekcije provode nadzor i kontrolu (i to je sasvim uredu), no poštivanje poreznih zakona, pravovremena i tačna priprema poreznih prijava, izvještaja, obavijesti i drugih dokumenata, potpuno plaćanje svih dospjelih poreznih obaveza, zastupanje firmi pred poreznim organima, slanje poreznih prijava, izvještaja, bilansa i drugih dokumenata poreznim upravama, neposredna saradnja s inspektorima tokom kontrola, pregovori s poreznim organima u vezi s nalazima obavljenih kontrola, zahtjevi i prikupljanje potrebne dokumentacije za smanjenje poreznih obaveza i otpisivanje poreznih dugova (zateznih kamata), zastupanje firme u eventualnim slučajevima sudskog odlučivanja, i još mnogo toga, bili su i ostali poslovi koje mora završiti – računovođa. Uz sve nabrojano, menadžment i vlasnici firme – poreznog obveznika od računovođe traže i očekuju da je konstantno aktivan u smislu porezne optimizacije, to jest da je uključen u planiranje i upravljanje poslovanjem firme zarad kreacije i postizanja najpovoljnijeg poreznog položaja u aktuelnom i budućem poslovanju.
11.Mr. sci Elma Alagić
Elektronski potpis u Bosni i Hercegovini
Iz godine u godinu konkurencija na svjetskom tržištu postaje sve veća, a poslovnim subjektima nije dovoljno biti samo prosječan, već je neophodno da na tržištu nastupaju sa najmodernijim načinom poslovanja. U današnjem svijetu globalizacije tržišta poslovanje ne može biti uspješno bez upotrebe modernih informacionih tehnologija, kojima se omogućava jednostavna i brza komunikacija, gotovo trenutno prenošenje velikih količina podataka na velike udaljenosti, jednostavno objavljivanje i ažuriranje dokumenata, njihova brza dostupnost itd. Upotreba elektronskog potpisa može dovesti do smanjenja administrativnih troškova čuvanja dokumenata u papirnom obliku, troškova ručnog pretraživanja papirnih zapisa i troškova radne snage uključene u ručno rukovanje papirnim zapisima. Za širu primjenu sigurnog elektronskog potpisa bit će potrebno usaglašavanje i donošenje akata i na drugim nivoima vlasti, posebno ukoliko bude postojala namjera za promovisanjem elektronske uprave.U konačnici, u situaciji kada su se stekli svi uslovi za primjenu Zakona o elektronskom potpisu, ostaje da praksa pokaže da li će u situacijama kada su propisi neodređeni u odnosu na oblik potpisa, odnosno tekst propisa ne zahtijeva izričito pisanu formu, nadležna tijela posmatrati takve propise na tradicionalan način tražeći rukom potpisan dokument ili će se otvoriti put ka modernim tokovima komunikacije.
12.Nedim Čustović
Procjena rizika u funkciji efikasne podloge rada interne revizije i procjena rizika u kriznim situacijama
Svako poslovanje ima određenu vrstu rizika na koju treba obratiti više pažnje kako ne bi dolazilo do problema, komplikacija ili nekih neželjenih gubitaka ili grešaka. U današnje vrijeme sve više se ističe upravo ta važnost i uloga koncepta rizika. Upravljanje rizikom je prije svega logičan i dinamičan proces preduzimanja svih potrebnih koraka, kako bi se otklonili rizici koji utiču na postavljene ciljeve organizacije, preduzeća. Većina organizacija iz javnog sektora i javnih preduzeća do sada nije se bavila pitanjem upravljanja rizicima na konzistentan i strukturisan način, te samim tim nije imala ni efektivnu internu kontrolu, tako da su se pitanjem upravljanja rizikom u organizacijama i preduzećima uglavnom bavili interni revizori. U takvim okolnostima revizori su morali donositi vlastite sudove u vezi sa rizikom i upravljanju rizikom u okviru date organizacije preduzeća. Sistem internih finansijskih kontrola, u skladu sa međunarodnim standardima za internu kontrolu zahtijeva da upravljanje rizicima postane sastavni dio postojećih procesa planiranja i upravljanja. Da bi upravljanje rizicima postalo sastavni dio procesa planiranja i donošenja odluka neophodno je da svaka institucija, preduzeće vrši procjenu rizika prilikom izrade planskih dokumenata (strateških, operativnih i finansijskih planova). Interni revizori u novonastalim okolnostima izazvanih pandemijom COVID 19 moraju promptno reagovati, od donošenja kriznih planova na trenutnim, kratkoročnim, srednjoročnim i dugoročnim osnovama sa znatno skraćenim rokovima, sa ciljevima koji su u skladu sa novonastalim okolnostima, procijenjenim i rangiranim rizicima i donesenim kontrolnim mjerama i aktivnostima (politikama i procedurama), koje bi imale za cilj ublažavanja najvisočijih rizika, prvo zaštite i sigurnosti svih zaposlenika, zaštite imovine i kapitala, održavanja likvidnosti, nabavki i javnih nabavki i čuvanja reputacije i imidža organizacije.
13.Džana Kadribegović
Uvjeti za organiziranje i vođenje štrajka u Federaciji BiH
Pitanje organiziranja i vođenja štrajka u uvjetima proglašenog stanja nesreće uzrokovane pojavom koronavirusa (COVID-19) nije bilo aktuelno. Međutim, ukidanjem stanja nesreće (31.05.2020.), aktueliziraće se i pitanje prava radnika iz radnog odnosa, a time i prava na štrajk. U uvjetima prirodne nesreće dolazilo je do značajnijeg kršenja prava radnika i masovnijih otkaza, čak i u onim firmama u kojima nije bilo prekida rada. Inače, pravo na vođenje i organiziranje štrajka predstavlja najvažnije pravo na strani predstavnika rada (sindikata) kada se radi o rješavanju kolektivnih radnih sporova. Pravo na štrajk je jedno od osnovnih sredstava zaštite i ostvarivanja ekonomskih i socijalnih prava i interesa članova sindikata. S obzirom da se ovo pravo izvodi iz prava na sindikalno organiziranje, otuda i pravo sindikata da organizira štrajk. Svakako je važna činjenica što štrajk ne može započeti prije okončanja postupka mirenja predviđenog Zakonom o radu, a što je ujedno preduvjet za započinjanje štrajka
14. ODGOVORI Federalnog ministarstva finansija u vezi primjene Zakona o ublažavanju negativnih ekonomskih posljedica
15. Savjetodavni servis
16. Saopštenja za primjenu propisa