Budimo odgovorni prema sebi i jedni prema drugima te brinimo jedni za druge.

 

 

ELEKTRONSKI ČASOPIS

 

 

1.Mr Milica Vidović

Plaćanje indirektnih poreza i ostalih prihoda i taksi koje naplaćuje Uprava za indirektno oporezivanje

Svaki porezni obveznik koji podliježe plaćanju indirektnih poreza i ostalih prihoda i taksi koje naplaćuje Uprava za indirektno oporezivanje ili uplatilac koji uplaćuje obaveze u ime poreznog obveznika, dužan je da sačini platne naloge i da prihode uplaćuje na način propisan  Pravilnikom o uplaćivanju indirektnih poreza, ostalih prihoda i taksi koje naplaćuje UIO.  Odredbama člana 32. Zakona o postupku indirektnog oporezivanja  definisano da se dug po osnovu indirektnog poreza smatra plaćenim kada je dužni iznos uplaćen na račun UIO koji je otvoren kod ovlaštene organizacije platnog prometa, a poslovne banke u BiH kod kojih UIO ima otvorene transakcione račune dužne su UIO dnevno obavještavati o svim promjenama po svakom računu. Ukoliko poreski obveznik ne izvrši uplatu indirektnog poreza u Zakonom propisanim dobrovoljnim rokovima, period prinudne naplate počinje narednog dana od dana isteka roka za dobrovoljno plaćanje, a pokretanje postupka prinudne naplate povlači za sobom potraživanje naknadnog tereta u iznosu od 5% od dužnog iznosa, te UIO osim zatezne kamate, potražuje i naknadni teret prinude. Navedene su najznačajnije zakonske odredbe koje regulišu obavezu i način plaćanja indirektnih poreza, ostalih prihoda i taksi koje naplaćuje UIO, kao i rokovi za plaćanje pojedinih obaveza po osnovu indirektnih poreza, te načini ispravke pogrešno izvršenih uplata i mogućnosti za povrat pogrešno uplaćenih sredstava, kojih se moraju pridržavati poreski obveznici, njihovi predstavnici, računovođe, bankarskim službenici i UIO.

2.Dr. sc. Dinka Antić

Oporezivanje prodaje „na daljinu“ uvezenih dobara

Ekspanzija digitalizacije  u eri globalizacije je dovela do enormnog rasta e-trgovine, ne samo unutar EU već i u razmjeni između EU i trećih zemalja. Budući da pravni propisi nisu pratili tempo rasta e-trgovine stvorio se pravni vakuum, koji najčešće rezultira gubitkom prihoda zbog zakonite porezne evazije. Bilo je nužno prilagoditi propise EU, kako bi se oporezivanje zasnivalo na načelu odredišta, odnosno da se promet “na daljinu”oporezuje u zemlji krajnje potrošnje. To je nužno u skladu sa teorijom oporezivanja, jer je PDV porez na potrošnju. S druge strane, postoji i potreba da se spriječi porezna evazija, te  da se u složenoj integraciji, poput EU, uspostavi sistem pravične raspodjele kako bi naplaćeni prihodi bili dodijeljeni članici u kojoj je nastala potrošnja, a ne članici u kojoj je sjedište obveznika koji plaća PDV-e. Konačno, oporezivanje prema mjestu potrošnje omogućava ravnopravnu konkurenciju na tržištu, uklanjajući postojeće distorzije koje idu na štetu EU kompanija u odnosu na kompanije iz trećih zemalja i minimizirajući troškove poštivanja propisa. Da bi se oporezovale prodaje dobara “na daljinu” uvezenih u EU prema načelu odredišta uvodi se uvozna shema “sve na jednom mjestu” (IOSS). Shema IOSS omogućuje registriranje dobavljača dobara/usluga iz trećih zemalja za PDV-e u samo jednoj članici. Na taj način registracija za PDV postaje validna za e-trgovinu u svim ostalim članicama EU.

3.Hajrudin Hadžimehanović

Redistribucija dohotka

Redistribucija dohotka predstavlja ponovnu distribuciju dohotka koja se provodi administrativno na temelju odluke države. Temelji se na načelu solidarnosti u širem smislu, a vrši se kroz porez na dohodak. U nastojanju prikazivanja kako redistribucija dohotka utiče na stanovništvo, i stopu siromaštva, značajno je prikazati i koliko je siromašno stanovništvo udaljeno od granice siromaštva. Dosta veliki problem mnogih država predstavlja i razgraničavanje između apsolutne granice siromaštva i relativne granice siromaštva, te kako jednima zaista pružiti pomoć koja im je potreba, a drugima ukazati na put izlaska iz siromaštva. Razlika u dohotku koja je prisutna već duži period vremena predstavlja razlog neujednačene raspodjele dohotka i pružanja socijalne pomoći. Činjenica da pitanje preraspodjele dohotka je goruće pitanje na koje se možda nikad neće moći dati konkretan odgovor, barem ne u nekoj skorijoj budućnosti. Jednostavno postoje mnogi faktori koje država i njeni rukovodioci ne mogu predvidjeti kada je u pitanju preraspodjela dohotka. Podaci o tome koji dio stanovništva ima i zašto ima visok dohodak u odnosu na drugi dio stanovništva koji je ili na granici ili ispod granice siromaštva, nikad neće biti tačno utvrđeni da bi država mogla da ravnomjerno rasporedi dohodak.

4.Prof. dr.sc. Jozo Piljić

 Mjerenje fer vrijednost

Fer vrijednost je način vrijednosnog iskazivanja bilančnih pozicija po tržišnim uvjetima. Ne predstavlja nov način mjerenja već je desetljećima prisutan u ekonomskoj praksi. Temelji se na tržišnim konceptima. Kritike vezane za računovodstvo fer vrijednosti ističu da je upotreba „fer vrijednosti” kao mjernog atributa utjecala na nastanak, širenje i jačanje efekata globalne financijske krize. Međutim, fer vrijednost smatra se jedinim načinom prezentiranja potpunih i pouzdanih informacija korisnicima financijskih izvještaja. Izdavanjem standarda za mjerenje fer vrijednosti, MSFI 13- Mjerenje fer vrijednosti postignut je cilj davanja jednostavnijih i konzistentnijih smjernica za mjerenje fer vrijednosti, pojašnjavanjem cilja mjerenja kroz jasniju definiciju fer vrijednosti, i povećanje transparentnosti većim zahtjevima za vezane objave i objavljenim jedinstvenim smjernicama za mjerenje fer vrijednosti na globalnoj razini. Upotreba fer vrijednosti u financijskom izvještavanju, najčešće je opravdana činjenicom da fer vrijednost predstavlja tržišnu vrijednost i da kao mjera jedina omogućava korisnicima financijskih izvještaja potpune i pouzdane informacije potrebne za donošenje poslovnih odluka.

5.Mr. oec Elman Nadžaković

Računovodstveni okvir temeljnog kapitala

Temeljni kapital je upisani kapital od dioničara ili drugih osoba, što ovisi o pravnom obliku društva i utvrđuje se zakonom pojedine države. Upisani kapital može biti uplaćen u cijelosti ili djelomično. Ako je uplaćen samo dio kapitala, u aktivi se iskazuje potraživanje za upisani, a neuplaćeni kapital, a u pasivi upisani kapital se iskazuje odvojeno za uplaćeni kapital i kapital koji se poziva platiti. Kod različitih oblika privrednih društava propisan je različit iznos temeljnog kapitala. Osnovni kapital dioničkog društva iznosi najmanje 50.000 (pedeset hiljada) KM, a nominalna vrijednost dionice ne može biti manja od 10 (deset) KM. Osnovni kapital društva s ograničenom odgovornošću s jednim ili više osnivača iznosi najmanje 2.000 (dvije hiljade) KM, ako drugim zakonom nije određeno drugačije. Vrijednost pojedinačnog uloga ne može biti manja od 100 (stotinu) KM. Temeljni ulog se može unijeti uplatom novca i ulaganjem stvari i prava.

6.Doc. dr. sc. Semina Škandro

Uloga interne kontrole u reviziji finansijskih izvještaja

Revizija finansijskih izvještaja je postupak ispitivanja i ocjenjivanja realnosti i objektivnosti informacija prezentiranih u finansijskim izvještajima. Planiranje revizije je značajno jer se na taj način postiže efektivnost i efikasnost revizije finansijskih izvještaja. Revizoru je veoma bitno da upozna i razumije funkcionisanje sistema interne kontrole klijenta, a da bi dobio što je moguće više informacija neophodno je da poznaje njegove komponente kao što su; okruženje, uslovi pod kojima se provodi interna kontrola, procjena rizika, kontrolne aktivnosti, komunikacija i monitoring. Ukoliko revizor uoči određene nedostatke i anomalije u funkcionisanju sistema interne kontrole, o tome obavještava upravu, odnosno menadžment kako bi isti blagovremeno reagovali u otklanjanju istih i vratili povjerenje u funkcionisanje sistema interne kontrole.

7. Dr. sc. Jasmina Hurić

Budžetski deficit –teorijska i praktična iskustva

Budžetski deficit je višak državne potrošnje nad državnim prihodima, nastao u određenom vremenskom periodu, najčešće godini dana. U poimanju deficita posebno mjesto zauzima njegova dimenzija. Pa se tako veličina deficita mijenja ovisno o tome o kojem je obuhvatu države riječ – o središnjoj državi, o konsolidovanoj središnjoj državi, koja osim središnje države obuhvata i vanbudžetske fondove, o konsolidovanoj općoj državi, koja u sebi sadrži i lokalne uprave ili se radi o cjelokupnom javnom sektoru koji u sebi sadrži sve nabrojano i saldo finansijskih transakcija javnih preduzeća i fiskalnih transakcija fondova i banaka. U velikom broju teorijskih stavova i empirijskih istraživanja, a na bazi iskustva stečenog pojavom svjetske ekonomske krize, da se zaključiti da u određenim okolnostima izuzetnih potreba za javnim izdacima, pravovremeni i umjereni budžetski deficiti mogu biti opravdani (ali nikako poželjni). Privremeni budžetski deficiti imaju stabilizirajuće dejstvo i samo deficit usmjeren u razvoj investicija, modernizaciju privrede, afirmaciju izvoza ili razvoj kapitalnih projekata neće ugroziti funkcionisanje ekonomskog sistema. Budžetski deficit kao finansijer tekuće potrošnje „razara“ ekonomiju i društvo, što je lekcija koju su mnoge zemlje, među kojima je zasigurno i BiH imale priliku da dobro nauče tokom svih ovih godina. Trenutna fiskalna slika BiH ukazuje da je ova zemlja imala dobre lekcije iz kojih je izvukla pozitivne stvari i u posljednjim godinama ostvaruje pozitivan budžetski saldo.

8.Mr Safija Žilić, dipl. oec

Društvena odgovornost u finansijskom sektoru

U ovom članku su definisani, prikazani i analizirani različiti oblici društvene odgovornosti u finansijskom sektoru, društveno odgovorno poslovanje finansijskih institucija, društveno odgovorno bankarstvo i društveno odgovorna finansijska ulaganja. Njihova pojava i razvoj pokazuju da društvena odgovornost i finansije mogu biti kompatibilni, i da u određenom, malom segmentu ukupnog finansijskog tržišta postoji, uz finansijski, i nefinansijski interes. Daljnji razvoj ovih fenomena je teško procijeniti, ali ono što je za očekivati u budućnosti je povećanje važnosti i potrebe za većom društvenom odgovornošću i u finansijskom sektoru. Iako želja za stvaranjem pozitivne društvene promjene u poslovnom svijetu nije nova pojava, aktualna društvena, ekonomska, ideološka, politička i ekološka kretanja nameću potrebu za razmatranjem društvene odgovornosti finansijskog sektora upravo danas. Društvenu odgovornost i finansijski sektor povezuju različite pojave, poput društveno odgovornog poslovanja, društveno odgovornog bankarstva ili društveno odgovornih finansijskih ulaganja. Riječ je o pojmovima sličnog značenja, koji imaju zajednički nazivnik tj. društvenu odgovornost, ali ne i isto značenje. Njihovo nepotpuno razumijevanje nerijetko dovodi do njihove neispravne upotrebe, a u konačnici do terminološkog haosa u području društvene odgovornosti finansijskog sektora.

9.Bernard Iljazović

Što donosi novo zakonsko uređenje o sprečavanju nepotizma i stranačkog zapošljavanja u organima javnog sektora u Kantonu Sarajevo

Danas smo svjedoci da se korupcija uvukla u sve pore društva, te se njezini aspekti negativno odražavaju na kvalitetu pružanja javnih usluga, te općenito svakodnevni život građana. Posebice su koruptivne radnje i politički pritisci izraženi u sektoru zapošljavanja, i to pri zasnivanju radnog odnosa kao i tijekom trajanja radnog odnosa. Donošenje novog zakonskog rješenja pridonijeti će povećanju stupnja transparentnosti i isključivanje bilo kojeg oblika sukoba interesa u procesima zapošljavanja u državnoj službi u Kantonu Sarajevo, a što je prijeko potrebno za stvaranje kvalitetne, efikasne, stručne, etične i nadasve depolitizirane državne službe. Uz to potrebno je više poraditi i na prevenciji takvih postupanja, te podići razinu svijesti kod nositelja javnih politika o štetnim učincima korupcije i stranačkog zapošljavanja na cjelokupan razvoj bh gospodarstva, a samim time i Kantona Sarajevo

10.Nedim Čustović

Usvojenom strategijom razvoja Federacije BiH 2021– 2027.  poseban se akcent stavlja  na unaprjeđenje oblasti javnih finansija

Shodno odredbama Zakona o razvojnom planiranju i upravljanju razvojem u Federaciji Bosne i Hercegovine, Vlada Federacije Bosne i Hercegovine donijela je Odluku o izradi Strategije razvoja Federacije Bosne i Hercegovine 2021-2027. Prema navedenom Zakonu, Strategija je integrisani, multisektorski strateški dokument Federacije Bosne i Hercegovine koji definiše javne politike i usmjerava razvoj na teritoriji FBiH. Strategija je osnov za izradu Programa rada Vlade FBiH za mandatni period, godišnjeg programa rada Vlade FBiH, programa javnih investicija (PJI), trogodišnjih i godišnjih planova rada federalnih ministarstava i institucija, dokumenta okvirnog budžeta (DOB) i godišnjeg budžeta. Strategija je podloga za usklađivanje i izradu sektorskih strategija, strategija razvoja kantona i jedinica lokalne samouprave, te osnovna platforma socioekonomskog razvoja FBiH.

11.Irma Muhović, MA. iur.

Pravilnik iz oblasti vođenja evidencija zaštite na radu i (novi) Pravilnik o načinu i uvjetima obavljanja poslova zaštite na radu kod poslodavca

Pravilnik o vođenju evidencije, čuvanju isprava i sadržaju godišnjeg izvještaja iz oblasti zaštite na radu (“Službeni list SRBiH”, br. 02/91) odnosi se na vođenje evidencija, a čiji je način vođenja isprava, kao i sadržaj godišnjeg izvještaja. Obaveza poslodavca je da vodi evidencije koje se odnose na zaštitu na radu. Evidencije se vode na način kako odredi poslodavac, a vrši se upisivanjem podataka u kartoteke, obrasce, knjige i sl. U „Službenim novinama FBiH“, br. 34/21 od 30.04.2021. godine objavljen je Pravilnik o načinu i uvjetima obavljanja poslova zaštite na radu kod poslodavca, donesenog na osnovu Zakona o zaštiti na radu FBiH. Naime, ovaj pravilnik je značajan jer ne ostavlja bilo kakve nedoumice u pogledu toga kada poslodavac može zaštitu na radu provoditi sam, odnosno posredstvom svog radnika za zaštitu na radu i kada je poslodavac obavezan da putem ugovora angažira ovlaštenu organizaciju za zaštitu na radu.

12.Džana Kadribegović

Odgovornost radnika i poslodavca na osnovu Zakona o radu

U skladu sa Zakonom o radu („Službene novine Federacije BiH, broj 26/16 i 89/18) zaključivanjem ugovora o radu između ugovornih strana (radnik i poslodavac) zasniva se radni  odnos. Na osnovu tog ugovora radnik i poslodavac preuzimaju i  međusobnu odgovornost  za kvalitetno i efikasno izvršavanje preuzetih  prava i obaveza. Stoga je  veoma  važno da se  ugovorom o radu precizno utvrde prava, obaveze i odgovornosti ugovornih strana, kako  u praksi ne bi bilo dilema i nedoumica. Ranijim propisima iz oblasti radnih odnosa bila je predviđena mogućnost vođenja disciplinskog postupka  za povrede  radnih obaveza,  pri čemu je za povrede radnih  obaveza bilo moguće izreći jednu od  disciplinskih mjera, a između ostalog  i najtežu mjeru- prestanak radnog odnosa.

13.Alan Vajda, mag. iur.

Uvjeti rada sezonskih radnika trećih država prema odredbama novog Zakona o strancima u Republici Hrvatskoj

Sezonski radnik je onaj državljanin treće zemlje koji zadržava prebivalište u trećoj zemlji, a zakonito i privremeno bo­ravi u Republici Hrvatskoj kako bi obavljao posao koji ovisi o izmjeni godišnjih doba (sezonski rad). Boravak i rad državljana trećih zemalja u Republici Hrvatskoj, a što uključuje i sezonske radnike, propisan je odredbama novog Zakona o strancima koji je stupio na snagu 1. siječnja 2021. godine, čime je prestao važiti dotadašnji Zakon o strancima („Narodne novine“, broj 130/11., 74/13., 69/17., 46/18. i 53/20.). Prema odredbi članka 104. Zakona o strancima, državljani­nu treće zemlje može se odobriti dozvola za boravak i rad kao sezonskom radniku ako ispunjava uvjete za odobrenje privremenog boravka u Republici Hrvatskoj te ako je zatra­žena provedba testa tržišta rada i pozitivno mišlje­nje Hrvatskog zavoda za zapošljavanje o zapošljavanju državljanina treće zemlje. Iznimno, od navedenog, za sezonski rad u poljoprivredi, šumarstvu, ugostiteljstvu i turizmu do 90 dana nije potrebna pro­vedba testa tržišta rada i mišljenje Hrvatskog zavoda za zapošljavanje. Ujedno napominjemo da se Zakon o strancima i uvjeti za pribavljanje dozvola za boravak i rad za sezonski rad ne mogu primijeniti kod za­pošljavanja radnika na privremenim odnosno povremenim sezonskim poslovima u poljoprivredi što obuhvaća rad u području: bilinogojstva, stočarstva i ribarstva (rad „na markice” ili „preko kupona” u poljoprivredi), koje je uređeno odredbama članaka 78. – 81. Zakona o tržištu rada („Narodne novine“, broj 118/18. i 32/20.). Na stranog državljanina rezidenta, ali i nerezidenta, jednako se kao i na ostale radnike koji imaju sklopljene ugovore o radu, primjenjuju odredbe Zakona o porezu na dohodak, a vezano za isplate neoporezivih primi­taka: potpora, nadoknada i nagrada. Uvjet za neoporezivost je činjenica da je s poslodavcima sklopljen ugovor o radu sa strancima i da se porez plaća u skla­du s propisima Republike Hrvatske.

 

  14. Savjetodavni servis

  15. Saopštenja za primjenu propisa

  16. Podaci o trgovanju vrijednosnim papirima u FBiH

 

Budimo odgovorni prema sebi i jedni prema drugima te brinimo jedni za druge.