Časopis Maj 2020

 

ELEKTRONSKI ČASOPIS

Vodeći računa o zdravlju i bezbjednosti naših uposlenika i svih drugi partnera koji su angažovani u pripremi, štampi i distribuciji časopisa ”Računovodstvo i poslovne finansije”, donijeli smo odluku da ovo izdanje časopisa dostavimo našim pretplatnicima u elektronskom obliku putem e-maila.

Molimo sve pretplatnike kojima nije dostavljen časopis na njihov e-mail, da nam se jave na mail feb@feb.ba.

S A D R Ž A J

 

1. Mr Denis Zukić

Corona Zakon

Dugo očekivani Zakon o ublažavanju negativnih ekonomskih posljedica, poznatiji pod nazivom Corona-Zakon, napokon je ugledao svjetlo dana. Tačnije, objavljen je u „Službenim novinama Federacije BiH“ broj 28/20 od 07.05.2020. godine. Zakon je stupio na snagu narednog dana od dana objavljivanja u ”Službenim novinama”, tj. od 08.05.2020. godine.Ovim zakonom propisana se: subvencioniranja doprinosa za obavezna osiguranja, obustava obračuna i plaćanja zatezne kamate na javne prihode i zatezne kamate na zakašnjela plaćanja u dužničko-povjerilačkim odnosima, ukidanje obaveza plaćanja akontacije poreza na dobit i akontacije poreza na dohodak od samostalne djelatnosti, prekid prinudne naplate, održavanje stabilnosti pojedinih isplata, odgoda primjene propisa za vrijeme trajanja stanja nesreće, te uspostava Garancijskog fonda. Zakon o ublažavanju negativnih ekonomskih posljedica zakasnio je sa svojim intervencijama. Zakasnio je tačno jedan mjesec, tj. za subvencioniranje doprinosa za martovsku plaću.Priča oko subvencije plaća radnika koji su još uvijek u radnom odnosu, treba biti priča za jučer, dok već danas se treba pozabaviti sa donošenjem adekvatnih programa za zapošljavanje.

2. Mr. Sanela Agačević, dipl. oec

Uticaj pandemije COVID 19 na finansijsko izvještavanje

Kriza uzrokovana pandemijom COVID 19 i njeni ekonomski efekti znače da investitori i druge zainteresirane strane više nego ikad prije trebaju kvalitetne, fer i realno prezentirane finansijske izvještaje. Zbog toga, računovođe, revizori, poslovni konsultanti, regulatorna tijela, su se trebali početi educirati o zahtjevima računovodstvenog i finansijskog izvještavanja koji će se morati uzeti u obzir u rješavanju finansijskih efekata pandemije COVID 19 prilikom sastavljanja finansijskih izvještaja.Međutim, ne postoje računovodstveni standardi koje moramo primjenjivati u kriznim periodima. Stoga sve što nam treba moramo crpiti iz postojećih standarda i pomenutih smjernica koje je objavio IFAC-ov COVID 19 resursni centar. Mnogi od tih izvora su dostupni putem IFAC-ovog COVID 19 resursnog centra i ti linkovi se mogu nači na kraju ovog teksta..Za sve navedeno, ali i nenavedeno, računovođe posebno obavezuje da sljedeće finansijske izvještaje sačine sa puno, puno više pažnje i puno, puno više potrebnih procjena da bi se ispravno vrednovale bilansne pozicije i sačinili fer i realni finansijski izvještaji.

3.Mr. Oec Elman Nadžaković

Računovodstveni tretman dugotrajne imovine

Dugotrajna imovina je imovina za koju se očekuje da će se realizirati u razdoblju dužem od godine dana, odnosno čiji je vijek trajanja duži od godine dana, ili imovina koja će se realizirati ili držati za prodaju ili potrošnju u razdoblju koje je duže od trajanja poslovnog ciklusa poslovnog subjekta, a problematiku dugotrajne imovine regulira Međunarodni računovodstveni standard 16 – Nekretnine, postrojenja i oprema, Međunarodni računovodstveni standard 38 – Nematerijalna imovina i Međunarodni računovodstveni standard 39 – Finansijski instrumenti: priznavanje i mjerenje, kao i dijelovi drugih standarda. U dugotrajnu imovinu spadaju: nematerijalna dugotrajna imovina, dugotrajna materijalna imovina, dugotrajna finansijska imovina i dugotrajna potraživanja.

4. Doc.dr Kristina Mijić

Računovodstvo bioloških sredstava prema profesionalnoj regulativi

Računovodstveni tretman bioloških sredstava u prvom redu podrazumijeva priznavanje bioloških sredstava po fer vrijednosti umanjenoj za troškove prodaje. Dobici ili gubici koji nastaju u vezi sa promjenom vrijednosti bioloških sredstava priznaju se u okviru bilansa uspeha na dan izvještavanja. Specifičnost računovodstva bioloških sredstava ogleda se u činjenici da se dobitak od promjene vrijednosti bioloških sredstava (npr. uslijed prirasta ili vrijednosnog usklađivanja) priznaje odmah po nastanku, bez tržišne verifikacije. Fer vrijednost bioloških sredstava ako se utvrdi na bazi identičnog biološkog sredstva na aktivnom tržištu pruža korisnicima finansijskih izvještaja pouzdane informacije o stanju i vrijednosti bioloških sredstava. Međutim postavlja se pitanje pouzdanosti mjerenja fer vrijednosti bioloških sredstava kada je neophodno da menadžment preduzeća primjenjuje neke druge metode (npr. tržišna cijena sličnih proizvoda, cijenu posljednje transakcije i slično).

5. Dr. sc. Jozo Piljić

Vrijednosno usklađenje potraživanja od kupaca

Veliki je broj vanjskih faktora na koje pravna osoba ima vrlo mali ili nikakav utjecaj, a oni istovremeno imaju veoma značajan utjecaj na financijsku situaciju pravne osobe, tako da se veliki broj pravnih osoba često nalazi u situaciji nelikvidnosti i nesolventnosti, ponekad s nepremostivim posljedicama za cjelokupno poslovanje. Isto tako u nezavidnom su položaju Uprava i odgovorne osobe u računovodstvu. U našim prilikama pozicija potraživanja od kupaca predstavlja područje rizika, kako zbog same nemogućnosti naplate potraživanja, tako i zbog mogućnosti da je ta pozicija u bilanci iskazana, bilo zbog pogreške bilo zbog prijevare. Sve organizacijske jedinice u pravnoj osobi, svaka sa svog aspekta, trebaju vrednovati i procijeniti poziciju potraživanja od kupaca, što bi dovelo do bolje procjene postojećih i potencijalnih kupaca, a istovremeno bi umanjilo posljedice loših procjena. Ponekad su interesi organizacijskih jedinica različiti i kratkoročni zbog različitog mjerenja njihove uspješnosti, a što u konačnici dovodi do loše financijske situacije pravne osobe, nelikvidnosti, nesolventnosti i loših rezultata poslovanja. Sve organizacijske jedinice trebaju imati  jedinstven interes pravne osobe, a koji može biti dobra financijska situacija, dobra uspješnost poslovanja, dobra pozicija na tržištu itd.

6.Jasmin Omeragić

Računovodstvene usluge – vrijeme korone i postkorone?!

Aktuelna korona kriza zasigurno nije zaobišla ni računovodstvenu profesiju, te je i pružanje računovodstvenih usluga (pogotovo usko specijaliziranim servisima i agencijama) također stavila pred niz značajnih iskušenja. Neki su značajno smanjili prihode, neki su čak „iščezli“ iz registra, dok su oni pružaoci računovodstvenih usluga koji su registrirani i za neke druge srodne i/ili nesrodne djelatnosti privremeno se preorijentrali na druge aktivnosti. No, fokus je naravno na onima koji se pretežno ili u potpunosti bave računovodstvom, knjigovodstvom, poreznim savjetovanjem i revizijom. Krizu u pružanju računovodstvenih usluga, sa svim njenim negativnim posljedicama, ponajprije će prepoznati manje računovodstvene firme koje su u velikoj mjeri ovisne o jednom ili dva klijenta.  Čini se da je i računovođama trebalo da se desi baš nešto isto ili slično aktuelnoj krizi pa da mnogi shvate da je tradicionalnom pružanju računovodstvenih usluga rok trajanja vrlo blizu isticanja; Pružaoci računovodstvenih usluga koji ne prate savremena zbivanja i ne ulažu u obrazovanje kadrova i razvoj novih (modernih) usluga, nakon ove krize, mogla bi zadesiti još veća kriza „gubitka“ poslova i kupaca – korisnika usluga upravo zbog naprednih tehnologija vođenja poslovnih knjiga po sistemu e-računa, e-poreza, e-prijava… e-ovoga, e-onoga… i na koncu i e-računovođa!?

7. Mr Milica Vidović

Tretman donirane opreme i sredstava za potrebe prevencije, suzbijanja i otklanjanja epidemije prouzrokovane korona virusom (COVID-19) u sistemu indirektnog oporezivanja

U posljednjem izvještaju OECD (2020) potvrđeno je da globalna zdravstvena i ekonomska kriza izazvana pojavom bolesti COVID-19 ima ozbiljne posljedice na poslovanja. Pojavom bolesti COVID-19 došlo je do poremećaja u lancu snabdjevanja, problema sa prilivom novca i generalno gledano, oštrog pada aktivnosti. Donesenom Odlukom o oslobađanju od obračuna i plaćanja indirektnih poreza i povrata eventualno plaćenih indirektnih poreza na opremu i sredstva donirana od strane domaćih i međunarodnih subjekata za potrebe prevencije, suzbijenja i otklanjanja epidemije prouzrokovane korona virusom (COVID-19) kao i Odlukom o dopunama, uvedeno je oslobađanje od obračuna i plaćanja odnosno pravo povrata obračunatih i plaćenih indirektnih poreza na doniranu opremu i sredstva, lijekove i sanitetska vozila za međunarodne i/ili domaće organizacije i drugih subjekata, a koja su namijenjena za prevenciju, suzbijanje i otklanjanje pandemije virusa korona – COVID-19 (npr. maske za lice, rukavice, sredstva za dezinfekciju, zaštitna odijela, mehanički medicinski ventilatori– respiratori i sl.) za vrijeme trajanja stanja prirodne ili druge nesreće na teritoriji Bosne i Hercegovine. Budući da su donacije uglavnom motivisane socijalnim faktorima i imaju za cilj poboljšanje javnih usluga, te da bez obzira na krizu izazvanu pojavom pandemije COVID-19 koja je značajno usporila ekonomiju, u BiH ipak postoje kompanije odnosno pravna lica, koja u sklopu društveno odgovornog poslovanja često imaju želju i zahtjeve za donacijama, pa tako i u aktuelnom trenutku doniraju razna sredstva i opremu za potrebe prevencije, suzbijenja i otklanjanja epidemije prouzrokovane korona virusom (COVID-19). Bitno je napomenuti da odredbe i uslovi koji su određeni ovom Odlukom, važe samo dok traje stanje prirodne ili druge nesreće na teritoriji Bosne i Hercegovini i da se ova Odluka isključivo primjenjuje na opremu i sredstva donirana za potrebe prevencije, suzbijanje i otklanjanje pandemije korona (COVID-19).

8. Dr.sc. Dinka Antić

Povrat PDV-a obveznicima nerezidentima u Europskoj uniji

Pravo na povrat PDV-a u Europskoj uniji, pored nerezidentnih fizičkih osoba imaju i obveznici nerezidenti, sa sjedištem izvan EU, sukladno pravilima Trinaeste PDV direktive. Osim zajedničkih pravila članice EU imaju ovlasti da uvode i vlastita pravila povrata. Poznavanje pravila povrata, kako onih donesenih na razini EU, tako i nacionalnih pravila članica  EU, od velikog je značaja za poduzetnike i kompanije iz BiH, kako za one koji u toku poslovnih aktivnosti ostvaruju izdatke u EU, tako i za one koji već imaju uspostavljeno poslovanje u nekoj od članica, a ostvaruju izdatke u ostalim članicama EU. Pravo povrata obveznicima  propisano je Šestom direktivom, odnosno od 1.1.2007.g. Direktivom Vijeća  2006/112/EC, čl. – 171 i 172, s tim da su ove odredbe detaljnije razrađene za nerezidentne obveznike Trinaestom PDV direktivom. Polazeći od principa nediskriminacije,Trinaestom direktivom je propisano da obveznik nerezident (sa sjedištem izvan EU) ne može imati povoljnije uvjete za povrate u odnosu na obveznika rezidenta (sa sjedištem u EU). Iz navedene odredbe implicira da se pravo na povrat obveznika nerezidenata  de facto uređuje Osmom direktivom EZo PDV-u, odnosno od 2009. Direktivom Vijeća 2008/9/EC, koja propisuje pravila za tzv. prekogranični povrat (engl. cross-border) u članicama EU za obveznike koji imaju sjedište EU, dok se Trinaestom PDV direktivom samo dalje razrađuju pravila koja vrijede isključivo za nerezidentne obveznike. Treba imati u vidu da na razini EU, i pored tri direktive, ne postoje jedinstvena pravila povrata, već da se radi o minimalnim standardima. Članicama su date ovlasti da donesu vlastita pravila za povrate obveznicima nerezidentima.

9. Nedim Čustović

Korporativno upravljanje u kriznim situacijama izazvano pandemijom COVID 19-sa primjerima kriznih planova menadžmenta preduzeća, organizacije i interne revizije

Pandemiju uzrokovanu COVID 19 moramo najozbiljnije shvatiti, na to se navići, s tim živjeti, poštovati upustva struke, smjernice WHO, davati svoj doprinos u obnovi ekonomije i shvatiti da je ovo izazov i iskušenje koje se ne događa samo jednom. Treba se pripremiti na nove faze aktuelne epidemije, kao i na nove epidemije koje budućnost donosi. Ovo je prilika da popravimo stvari: nakon što vidimo šta djeluje, usmjeriti se na rezultate vjerojatno predstavlja najefikasniju strategiju, ali samo kratkoročno. Situacije koje se brzo razvijaju ukazuju na postojeće organizacijske slabosti, kao što je nemogućnost donošenja teških odluka ili pretjeranu sklonost konsenzusu, a sve su to prilike za napredak. U tom cilju još jednom naglašavamo važnost komponente opšte prihvaćenog modela internih kontrola upravljanja rizicima, jer savremeno upravljanje  rizicima podrazumijeva da rizike ne trebamo izbjegavati,već se sa njima trebamo suočavati i u njima tržiti svoje šanse i prilike. U prvome redu potrebno je sačiniti plan rada u vanrednim situacijama za ljudske resurse, kako bi se prioritetno sačuvalo zdravlje zaposlenika, kao i osigurale adekvatne i sigurne radne smjene za zaposlenike, u slučaju da se neki zaposlenik zarazi, kako ne bi svi zaposlenici u jednom preduzeću ili organizaciji završili u izolaciji, a time ugrozili i dalje odvijanje ključnih poslovnih procesa. Takođe, je od izuzetne značajnosti imati u organizaciji, preduzeću, instituciji uspostavljen risk menagmenta (upravljanje rizicima) u okviru finansijskog upravljanja, interne revizije, kontrolinga ili bilo kojeg drugog uspostavljenog kontrolnog mehanizma, kako bi se izbjegle sve zloupotrebe naročito poslovnih procesa nabavki, plaćanja i javnih nabavki u javnome sektoru, koje su trenutno zbog proglašenja pandemije COVID 19 i mogućnošću primjene procedure postupka „pregovaračkog bez obavještenja“, (koji inače slovi za netransparentan postupak), rangirani kao izuzetno visoki crveni rizik.

10. Mr. iur Irma Muhović

Odlukom Ustavnog suda Federacije Bosne i Hercegovine utvrđena povreda prava na pristup sudu u Zakonu o radu

U „Službenim novinama FBiH“, broj 23/20 od 03.04.2020. godine, objavljena je Presuda Ustavnog suda FBiH kojom se utvrđuje da član 9. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o radu (“Službene novine Federacije BiH”, broj 89/18) nije u saglasnosti sa Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine. Donošenjem ove presude otklonjene su dileme koje su se pojavile u postupanju sudova u primjeni člana 9. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o radu.Sporni član 9. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o radu odnosi se na izmjenu člana 114.. Da bi utvrdili zbog čega je takva odredba Zakona o radu proglašena neustavnom i kakve pravne posljedice nosi neustavnost te odredbe, najprije moramo razjasniti šta je zapravo propisano odredbom člana 114. Zakona o radu („Službene novine FBiH“, br: 26/16) odnosno prije sporne izmjene.

11. PRAVILNIK o uplatama indirektnih/neizravnih poreza i ostalih prihoda i pristojbi koje naplaćuje Uprava za indirektno oporezivanje

12. O B A V I J E S T  za osobe koje se prijavljuju na biro po prestanku radnog odnosa

13. Savjetodavni servis

14. Saopštenja za primjenu propisa