Home / Časopisi / 2018 / Časopis Novembar 2020

Časopis Novembar 2020

Budimo odgovorni prema sebi i jedni prema drugima te brinimo jedni za druge.
j
U izdanju novi broj časopisa “Računovodstvo i poslovne finansije” broj 11/20
l

 

ELEKTRONSKI ČASOPIS

1.Dr.sc. Jozo Piljić

Obračun graničnih troškova i tačke pokrića proizvodnog poduzeća

Granični troškovi (engl. marginal costs) definiraju se kao povećanje ukupnih proizvodnih troškova koji nastaju zbog promjene količine proizvodnje (količine proizvoda) po jedinici proizvodnje. Kako se fiksni troškovi ne mijenjaju s promjenom količine proizvodnje, promjena troškova će se isključivo očitovati kroz varijabilne troškove odnosno kroz varijabilnu komponentu mješovitih troškova. Stoga,granični troškovi uključuju samo izravne troškove materijala, rada i varijabilne režijske proizvodne troškove. Sustav obračuna graničnih troškova alternativni je sustav sustavu obračuna ukupnih proizvodnih troškova, kojim se vrijednost proizvedenih jedinica vrednuje prema odredbama MRS-a 2, Zalihe, a prema kojem se u vrijednost zaliha uključuju i fiksni proizvodni troškovi. Za razliku od sustava ukupnih troškova, vrijednost se proizvedenih proizvoda i usluga u sustavu obračuna graničnih troškova prikazuje po vrijednosti dodatnih troškova proizvodnje za proizvodnju jedne dodatne jedinice proizvoda. Suština obračuna graničnih troškova jest u izračunu prinosa ukupnom poslovnom rezultatu koji se izračunava kao razlika prodajne cijene i varijabilnih troškova. Naime, nakon proizvodnje i prodaje količine proizvoda iznad tačke pokrića ukupnih troškova, svaka dodatna proizvedena i prodana jedinica proizvoda prouzročit će povećanje varijabilnih troškova, dok će fiksni troškovi ostati nepromijenjeni. Sustav obračuna graničnih troškova alternativni je sustav, sustavu obračuna ukupnih proizvodnih troškova, s osnovnom idejom izračuna vrijednosti koja je, nakon pokrića jediničnih varijabilnih troškova, raspoloživa za pokriće fiksnih režijskih troškova poduzeća.

 2. Mr.  oec Elman Nadžaković

Amortizacija i metode amortizacije nematerijalnih sredstva

Amortizacijski iznos nematerijalnog sredstva sa ograničenim korisnim vijekom trajanja treba se sistemski rasporediti tokom procijenjenog korisnog vijeka njegove upotrebe. Amortizacija treba započeti kada je sredstvo raspoloživo za upotrebu, tj. kada je ono na lokaciji i u stanju potrebnom za funkcionisanje u skladu s namjerama uprave. Amortizacija prestaje kada se sredstvo klasificira kao namijenjeno prodaji (ili uključi u grupu za otuđenje klasificiranu kao namijenjenu prodaji) u skladu sa MSFI-jem 5 – Dugotrajna sredstva namijenjena prodaji i prestanak poslovanja, ili kada se sredstvo prestane priznavati, već prema tome šta je ranije. Korištena metoda amortizacije treba odražavati model po kojem će subjekt ostvarivati buduće ekonomske koristi od sredstva, a ukoliko se taj model ne može pouzdano odrediti, koristit će se proporcionalna (linearna) metoda amortizacije.

3. Dr. sc. Dinka Antić

Gotovinsko računovodstvo u sistemu PDV-a

Osnovni cilj uvođenja sheme gotovinskog računovodstva u EU je zaštita kompanija od nelikvidnosti. Dodatni okidač za širenje primjene sheme u članicama je bila posljednja globalna ekonomska i financijska kriza, koja je u većoj mjeri pogodila manje kompanije. Male kompanije su manje otporne na rizik nelikvidnosti svojih kupaca. U odnosu na velike kompanije one su financijski nestabilnije, nemaju rezervi gotovine, imaju otežan pristup financijskim sredstvima zbog slabijeg boniteta i kredibiliteta za bankarski sektor. U takvim okolnostima, kada je zaduživanje za premoštavanje problema u gotovinskom toku nemoguće ili preskupo za financiranje, svako kašnjenje naplate potraživanja od kupaca može biti pogubno za opstanak male kompanije. U nastojanju da se pomogne malim kompanijama da opstanu i da se oporave od krize EU je promovirala shemu kao mjeru antikrizne porezne politike. Iako je shema gotovinskog računovodstva bila moguća kao opcija i prije reforme fakturiranja interes članica za uvođenjem sheme naglo je porastao tek nakon stupanja na snagu Druge direktive o fakturiranju. Budući da shema dovodi do poremećaja u gotovinskom toku punjenja budžeta moglo se očekivati da će shemu prihvatiti samo one članice koje imaju dovoljno fiskalnog kapaciteta za reforme takve vrste. Stoga, jedna od osnovnih dilema koju treba pažljivo procijeniti kod uvođenja sheme jeste balans između potrebe potpore malim obveznicima i održavanja likvidnosti budžeta države.

4. Jasmin Omeragić

Dobra priprema – pola urađene inventure

Popis, ili popularna inventura ima vrlo veliki (često neosnovano zanemarivan) značaj za poslovanje firme, njeno finansijsko izvještavanje, te za vjerodostojnost materijalnih podataka o stanju sredstava i izvora sredstava firme. Posebno je pitanje što je taj godišnji popis i zakonski obavezna procedura, što opet u praksi često ima i dvosmjerni efekat: neki, nadamo se većina njih, popis rade da bi i doista utvrdili (i uskladili) fizičko stanje svojih sredstava i izvora sredstava sa stvarnim stanjem evidentiranim u poslovnim knjigama, dok opet (tamo) neki drugi (ali samo zato da bi ispoštovali zakonsku obavezu) popis „urade“ jednostavnim postupkom „prepisivanja“ finansijskih podataka u inventurne liste. Rečeno računovodstvenim žargonskim jezikom: ovi prvi svoja stanja ipak „uštimaju“, dok oni drugi to – „naštimaju“. Pritom, i jedni i drugi savršeno dobro znaju šta su zapravo – uradili, jer za „uštimavanje“ vrlo često zbog utvrđenog manjka greške se plaćaju odmah (i to pošteno), a cijena „naštimavanja“ uglavnom se plati u dvostruko većem iznosu. Međutim, kako god da se poslovi oko popisa urade, najveći i najteži dio uvijek „puca“ po računovođama i računovodstvenoj profesiji. To, između ostalog, i u smislu dobrog i kvalitetnog izvršenja poslova popisa sredstava i izvora sredstava podrazumijeva i činjenicu da računovodstvo, kao jedinstvena uslužno-kreativna funkcija prikupljanja, obrade i prezentacije računovodstvenih informacija o poslovanju firme, od svih učesnika u poslovnom procesu firme zahtijeva informacije koje moraju biti tačne, istinite i podudarne u smislu stvarnog i knjigovodstvenog stanja.

5. Bernard Iljazović

Zakonske izmjene u računovodstvu i reviziji u Republici Srpskoj

Zakon o računovodstvu i reviziji Republike Srpske donesen je 2015. godine, te je stupio na snagu 24. novembra 2015. godine. Navedenim zakonom, između ostaloga uređena je oblast računovodstva i revizije koja obuhvaća pitanja od značaja za organizaciju i funkcioniranje sistema knjigovodstva i računovodstva, pripremu i prezentaciju financijskih izvještaja, organizaciju i rad Savjeta za računovodstvo i reviziju Republike Srpske, reviziju financijskih izvještaja, stjecanje zvanja, certifikaciju i licenciranje… Povod za novim zakonskim izmjenama u tom području proizlazi prvenstveno radi otklanjanja određenih nedostataka koji su se pojavljivali u praksi, a radi lakše primjene zakonskih normi, što bi se u konačnici trebalo pozitivno odraziti na daljnji razvoj računovodstva i revizije. Svrha novih zakonskih izmjena je smanjiti administrativno opterećenje kako u pogledu dokumentacije tako i vremenski za početak obavljanja djelatnosti privrednih društava za reviziju. Uvođenjem rješenja o upisu u registar poduzetnika za pružanje računovodstvenih i knjigovodstvenih usluga i mijenjanjem načina upisa u Registar pridonijeti će boljoj funkcionalnosti Registara i učinkovitijim nadzorom nad djelatnosti tih subjekata, a propisivanjem stručnih uvjeta za ovlaštene osobe nadzora ojačati će se i personalni kapaciteti za poboljšanjem cjelokupnog nadzora.

6. Doc.dr.sc. Semina Škandro

Mišljenja nezavisnog revizora o izvršenoj reviziji

Revizorski izvještaj predstavlja glavni produkt ili output procesa revizije, putem kojeg se korisnicima finansijskih izvještaja prezentiraju nalazi provedene revizije. Pisanje revizorskog izvještaja slijedi nakon završenih faza prikupljanja i procjene dovoljnih i mjerodavnih dokaza u vezi sa fer i objektivnoj prezentaciji informacija u finansijskim izvještajima. Kroz revizorski izvještaj revizori prenose, u sažetom obliku, profesionalni sud o informacijama koje je revidirani subjekt prezentirao u svojim finansijskim izvještajima, te predstavlja izvještaj koji daje određeni pečat vrijednosti i vjerodostojnosti finansijskih izvještaja zbog nezavisnosti kod provođenja postupka revizije. Zadatak revizora je da utvrdi da li privredna društva dosljedno primjenjuju računovodstvena načela, te da u svom izvještaju da mišljenje o tome. Tj. da objavi ako postoje materijalno značajne greške koje utiču na finansijske izvještaje. Izvještaj revizora je glavni produkt revizijskog postupka, a temelji se na dovoljno prikupljanje revizijske dokumentacije, odnosno revizijskih dokaza koji su osnova za davanje mišljenja. Cilj revizije finansijskih izvještaja je da revidira u svim značajnim aspektima izvještaje privrednog društva u skladu sa računovodstvenim standardima i prihvaćenim Okvirom za finansijsko izvještavanje. Revizor može dati modifikovano i nemodifikovano mišljenje o finansijskim izvještajima ovisno o tome šta je u toku postupka revizije utvrdio. Odnosno  može dati pozitivno mišljenje, mišljenje sa rezervom, uzdržati se od mišljenja ili dati negativno mišljenje.

7. Nedim Čustović

Implementacija Strategije razvoja sistema internih finansijskih kontrola sa ključnim rizicima u BiH (I dio)

Iako postoji zakonsko utemeljenje za upravljačku odgovornost rukovodilaca na svim nivoima, nisu uvedeni mehanizmi za njenu primjenu u konkretnim poslovnim procesima. Rukovodioci trebaju imati jasna uputstva šta kontroliraju, u kojim rokovima i kako se dokazuje djelotvornost provedenih kontrola. Međutim, procedure koje uređuju ključne procese upravljanja javnim finansijama na nivou pojedinačnih institucija ne  sadrže jasna uputstva o suštinskim kontrolama koje su rukovodioci dužni provoditi u svrhu kvalitetnijeg upravljanja resursima i rezultatima. Situaciju komplicira nedovoljna uređenost uloga i odgovornosti , te modaliteta za saradnju među sektorima u kojima se odvijaju poslovni procesi koji proizlaze iz mandata institucije i organizacionim jedinicama za finansije u ključnim procesima budžetskog ciklusa. Posljedica toga je da rukovodioci svojim aktivnostima stvaraju obaveze, iskazuju potrebe za finansijskim sredstvima, koriste nabavljenu imovinu, upravljaju aktivnostima koje generiraju namjenske prihode i slično, a da pri tom nedovoljno usmjeravaju i kontroliraju finansijske efekte koji proizlaze iz njihovih odluka i za koje trebaju preuzeti odgovornost. U praksi, većinu kontrola u procesima upravljanja javnim finansijama provode finansijske službe. Međutim, te kontrole nisu i ne mogu biti dovoljne, niti mogu kompenzirati neprovođenje suštinskih kontrola rukovodstva. Uvedeni mehanizmi za razvoj upravljačke odgovornosti, kao što su Izjava o odgovornosti za ostvarivanje ciljeva institucije i upitnik o samoprocjeni sistema FUK-a, nisu uvezani i percipiraju se kao dodatni administrativni poslovi koje, u pravilu, obavljaju finansijske službe. Dopunjena Odluka o razvrstavanju radnih mjesta i kriterijima za opis poslova radnih mjesta u institucijama BiH, kojom se propisuje i obaveza rukovodiocima na svim nivoima upravljanja u institucijama BiH za uspostavu FUK-a, još nije implementirana u svim institucijama BiH.

8. Mr Safija Žilić, dipl oec

Nadzor i regulacija bankarskog sektora

Ozbiljan poremećaj na bankarskom tržištu sedamdesetih godina prošlog vijeka, posebno deviznom, usmjerili su pažnju stručne javnosti na rizik piramidalnog efekta urušavanja bankarske industrije, a s obzirom da su neke velike i ugledne banke morale da obustave dalji rad.Ovakav razvoj događaja stavio je u fokus pitanje adekvatnosti kapitala banaka u odnosu na izloženost rizicima i potrebe uvođenja međunarodnih standarda na planu kalkulacije kapitalnih troškova, te potrebu za unapređenjem bankarskog nadzora na nivou cijelog svijeta.Velika recesija svjetske privrede tokom 2007/2010. godine pokazala je da se regulacija i supervizija banaka i drugih finansijskih institucija mora pooštriti. Naime, postalo je očigledno da banke samoregulacijom, djelovanjem tržišnih kriterija i načinom (stepenom) regulacije i supervizije, koji je do tada postojao, nisu u mogućnosti da finansijski sektor održavaju u zoni stabilnog poslovanja. Internacionalizacija bankarskih komitenata, širenje filijalske mreže, pojačana konkurencija među bankama s jedne strane i nebankarskih finansijskih institucija s druge strane, povećanje cijene bankarskih inputa, te globalizacija svjetske privrede, doveli su do povećanih ulaganja u rizične plasmane. Kako bi se bankarski sektor zaštitio od finansijskih kriza, koje su sve češće, Bazelski komitet donio je regulaciju o standardima poslovanja, poznatija kao Bazelski sporazumi (I, II i III). Prema Bazelu III banke bi uvijek trebale imati dovoljno kapitala da mogu izdržati 30 dana krize likvidnosti te ta kapitalna rezerva treba 100% odgovarati mogućim gubicima banke. Smatra se da Bazel III sadrži dobre smjernice bankama za prilagođavanje promjenama na tržištu i za dugoročni opstanak i profitabilnost te da omogućuje veću stabilnost međunarodnog bankarskog sektora. Također, bitna je njegova uloga u otklanjanju izvora konkurentske nelojalnosti. Zaključna konstatacija, vezana za poslovanje banke, bila bi: poslovne banke ne treba spašavati već ih permanentno kontrolisati i sankcionisati u slučaju da ne ostvaruju dovoljne stope kapitala, kojim treba da pokriju neočekivane (nestandardne) gubitke.

9. Doc. dr Kristina Mijić

Koncentracija tržišta na bazi podataka iz finansijskih izvještaja–teorijski i praktični aspekti u bankarskom sektoru

Konkurencija preduzeća na tržištu od izuzetnog je značaja za opstanak, rast i razvoj preduzeća. Odnos preduzeća na tržištu u pogledu tržišnog učešća određuje stepen koncentracije na tržištu. Stepen koncentracije na tržištu može se kretati od savršene konkurencije, preko oligopola do monopolskog tržišta. Ukoliko preduzeća imaju podjednak položaj na tržištu u pogledu učešća na tržištu, onda je riječ o savršenoj konkurenciji. Takva koncentracija tržišta dovodi do tržišnog nadmetanja između svih preduzeća učesnika na tržištu u pogledu konkurencije cijena, kvaliteta i slično što bi dovelo do povećanja tržišnog učešća. Tržište bankarskih usluga je veoma osjetljivo na pitanje i problem stvaranja oligopolnog tržišta. U situacijama stvaranja merdžera i akvizicija, problem oligopolnog tržišta bankarskih usluga dolazi do izražaja. U cilju obezbjeđivanja konkurentnosti i dobrih, odnosno povoljnih uslova za klijente, neophodno je permanentno analizirati nivo tržišne koncentracije na tržištu bankarskih usluga. Analiza koncentracije tržišta bankarskih usluga zasniva se na primjeni različitih matematičko-statističkih metoda koji kao ulazne podatke koriste podatke iz finansijskih izvještaja banaka. U Bosni i Hercegovini registrovano je ukupno 24 banke, koje posluju uz dobre pokazatelje performansi poslovanja s aspekta profitabilnosti.

10. Doc. dr. sci. Erdin Hasanbegović

Investicijska ulaganja i mjerenje njihove isplativosti primjenom statičkih metoda

Statičke metode kao način mjerenja isplativosti investicijskih ulaganja podatke crpe iz bilansi na neki određeni datum. Kada je riječ o investicijskim ulaganjima i njihovom isplativosti, podaci iz kojih se izračunavaju statički pokazatelji dobivaju se iz bilanse reprezentativne godine. To je godina kada je investicioni projekat na vrhuncu, tj. kada je postignut optimalan kapacitet realizacije. Ključna stvar u pripremi projektnog prijedloga je kvalitetna analiza isplativosti investiranja. Prilikom izrade investicijskog projekta koriste se razne metode za ocjenu investicijskog projekta, tj. različiti finansijski pokazatelji isplativosti projekta. Neki od tih finansijskih pokazatelja isplativosti projekta nazivamo Statičkim metodama. Ako ti pokazatelji pokažu da projekat nije isplativ ili nije održiv, odustaje se od projekta odmah na početku. Ako pokazatelji budu zadovoljavajući, ulazi se u realizaciju projekta.

11. Emsud Muhadžić

Društvo za sticanje posebne namjene  

Društvo za sticanje posebne namjene (u daljem tekstu: SPAC), koje se ponekad naziva i društvo s praznim čekom, je društvo koje ne posluje, ali planira izaći na tržište s namjerom da preuzme ili spoji društvo koje koristi prihod od SPAC-ove inicijalne javne ponude (IPO). SPAC-ovi omogućavaju malim ulagačima da ulažu u transakcije tipa privatnog kapitala, posebno otkupe s leveridžom. Prema SEC-u (Komisija za vrijednosne papire SAD), “SPAC je stvoren posebno za udruživanje sredstava kako bi se finansirala mogućnost spajanja ili pripajanja u određenom roku. Prilika obično tek treba biti identificirana.”Svaki SPAC ima svoj likvidacijski okvir unutar kojeg mora izvršiti spajanje ili pripajanje. Inače je prisiljen raspustiti i vratiti imovinu u povjerenju javnim dioničarima. SPAC obično vodi iskusni menadžerski tim sastavljen od tri ili više članova sa prethodnim privatnim kapitalom, spajanjem i preuzimanjima i/ili operativnim iskustvom.

12. Alan Vajda, mag. iur.

Promjene koje donosi novi Zakon o strancima kod rada i boravka državljana trećih zemalja u Republici Hrvatskoj

Prijedlogom novog Zakona o strancima na jasniji su način propisane odredbe vezane za ulazak, boravak i rad stranaca, jer za razliku od važećeg Zakona o strancima, novi Zakon o strancima će na drugačiji način regulirati zapošljavanje državljana trećih zemalja. Budući da se više neće utvrđivati godišnja kvota dozvola za zapošljavanje stranaca, poslodavci će za pronalazak radne snage biti dužni obratiti se nadležnoj ispostavi Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, koji će im izdati mišljenje za zapošljavanje stranca. Temeljem prijedloga novog Za­kona o strancima, državljani treće zemlje moći će u Republici Hrvatskoj boraviti i raditi na temelju pribavljene dozvole za boravak i rad ili potvrde o prijavi rada. Prema tome, u sustavu zapošljavanja državljana trećih zemalja zadr­žavaju se postojeća dozvola za boravak i rad te potvrda o prijavi rada, kao i isprave koje izdaje Ministarstvo unutarnjih poslova, putem policijske uprave odnosno postaje, a kojima se državljanima trećih zemalja dopušta obavljanje rada na području Republike Hrvatske. Međutim, određene kategorije državljana trećih zemalja moći će raditi bez dozvole za boravak i rad ili potvrde o prijavi rada, s time da će, u odnosu na važeći Zakon o strancima, biti proširen popis osoba koje će moći raditi bez dozvole za boravak i rad ili potvrde o prijavi rada. Uvjeti za ulazak, kretanje i bora­vak državljana trećih zemalja u Republici Hrvatskoj, te prava upućenih radni­ka propisani Zakonom o strancima („Narodne novine“, br. 130/11., 74/13., 69/17. i 46/18. 53/20) te nizom podzakonskih propisa koji su doneseni na temelju navedenog zakona.

13. Džana Kadribegović

Usvojen Zakon o zaštiti na radu

Nakon što se godinama nalazio u parlamentarnoj proceduri, Parlament Federacije  Bosne i Hercegovine nedavno je usvojio  Zakon o zaštiti  na radu.  Novim Zakonom se, između ostalog, uređuju   prava, obaveze i  odgovornosti poslodavca i radnika u provođenju i poboljšanju zaštite na radu, odnosno sistem pravila  čijom primjenom se postiže sprječavanje povreda, profesionalnih oboljenja i drugih oboljenja u vezi s radom, kao i zaštita radne okoline. Također, Zakonom se predviđa posebna zaštita radi očuvanja duševnog i tjelesnog razvoja mladih, zaštita žena od rizika koji bi mogli ugroziti ostvarivanje materinstva, zaštita osoba sa invaliditetom i profesionalno oboljelih od daljeg oštećenja zdravlja i umanjenja radne sposobnosti, te očuvanja radnih sposobnosti starijih radnika u granicama primjerenim njihovoj životnoj dobi.  Važno je naglasiti da su odredbe ovog zakona  usklađene s Konvencijom o zaštiti na radu i radnoj sredini broj 155 i Preporukom o zaštiti na radu i radnoj sredini broj 164 Međunarodne organizacije rada, kao i odredbama revidirane Evropske socijalne povelje koje se odnose na pravo radnika na sigurne i zdrave uvjete rada, a koje je Bosna i Hercegovina ratificirala.

14. Safeta Lukačević 

Krizne situacije i poslovanje u vanrednim okolnostima (zbrinjavanje tokom kriznog perioda i pravila krizne komunikacije)

Kriza je normalni, sastavni dio života. Svako od nas prolazi kroz različite krize; one se ne posmatraju samo u kontekstu stresa ili problema. Ovako shvaćene, krize zahtijevaju razrješenje, kako se ne bi prenijele u narednu razvojnu fazu. Bez obzira da li pričamo o razvojnim krizama kroz koje prolazi jedan tim, ili o kriznim situacijama kao što su nepovoljni događaji ili izrazito stresne okolnosti, menadžer je taj koji ima moć da u kriznim situacijama, svojim činjenjem ili nečinjenjem, utiče na to kako njegov tim doživljava krizu i kako sa njom izlazi na kraj.Krize sa sobom donose mnoge izazove. Sa jedne strane, tokom kriznog perioda posebno je važno imati neometanu i efikasnu komunikaciju sa timom. Međutim, sa druge strane, baš ovaj period obilježit će najveći problemi u komunikaciji. To je zato što je komunikacija pod velikim uticajem faktora kao što su emocije i percepcija ljudi koji u njoj učestvuju. Ono što menadžer može da uradi tokom krize u svrhe osnaživanja svog tima je nezamjenljivo; niko drugi to ne može da uradi umjesto njega. Kada se nalazimo u kriznom periodu, znači nam kad smo upućeni na ljude koje poznajemo i koji poznaju nas. Isto je i sa timom. Zato menadžer nema taj luksuz da u periodima krize brine samo o sebi i o biznisu; to je nemoguće ukoliko se ne brine o timu, o ljudima koji ga čine i o potrebama koje oni imaju.

  15.Savjetodavni servis

 16. Saopštenja za primjenu propisa

Budimo odgovorni prema sebi i jedni prema drugima te brinimo jedni za druge.

About FEB dd

Pročitajte i ...

Zakon o dopunama Zakona o ublažavanju negativnih ekonomskih posljedica i uštedama u Kantonu Sarajevo

U „Službenim novinama KS“, broj 46/20 od 19.11.2020. godine objavljen je Zakon o dopunama Zakona …