Časopis Novembar 2021

 

Budimo odgovorni prema sebi i jedni prema drugima te brinimo jedni za druge.

U izdanju novi broj časopisa "Računovodstvo i poslovne finansije" broj 11/21

 

ELEKTRONSKI ČASOPIS

 

 

1.Jasmin Omeragić

 Hoće li primjena novog Zakona o računovodstvu i reviziji u FBiH podstaćina ozbiljniji pristup problematici vrednovanja rada profesionalnih računovođa

Novi Zakon o računovodstvu i reviziji u Federaciji BiH, kao i svi (slobodno možemo reći) uzročno-posljedični akti i propisi koji su na temelju navedenog zakona doneseni u ovoj (na izmaku nam) 2021. godini, još jednom su potvrdili konstantnu bremenitost i neprestane „porođajne muke“ računovodstvene profesije i računovodstvene struke, uopće. Aktuelni Zakon o računovodstvu i reviziji donio je i novinu (bolje reći poboljšanje) u smislu uređivanja odnosa kako unutar računovodstvenog profesionalizma, tako i u smislu iniciranja računovodstvenih djelatnika da sami, a i uz pomoć svoje krovne institucije[1] da se zapravo institucionalno odrede prema korisnicima računovodstvenih usluga. Ovdje se ponajviše misli na cijenu računovodstvenih usluga, jer (kako stvari stoje na terenu), čini se da svi drugi proizvođači, pružaoci raznih usluga, trgovci i ine zanatlije,ugostitelji, naftaši, pijačne tezge, pa i dostavljači itekako i svakodnevno se tržišno prilagođavaju te, shodno tome, i cijene svojih proizvoda i usluga – podižu. No, kako god, ali ipak na sreću istinskih pripadnika računovodstvene profesije, kreatori novog Zakona o računovodstvu i reviziji u Federaciji BiH na vrijeme i u slučaju mnogo važnih stvari (istina, osim problematike cijena pružanja računovodstvenih usluga) prepoznali druge probleme, tako da se zakonskim odredbama koje „naređuju“ formiranje registara kvalificiranih lica, poduzetnika i pravnih lica za pružanje računovodstvenih usluga–ipak „zavodi red“ koji će se (možda) replicirati i na tržišnu vrijednost računovodstvenih usluga.

2.Mr Safija Žilić, dipl. oec

Finansijski izvještaji relevantni za stečajni postupak

Finansijski izvještaji imaju za cilj da pruže informacije o imovinskom, finansijskom i prinosnom položaju privrednog subjekta, a koje mogu da posluže širokom krugu korisnika za donošenje ekonomskih odluka. U kontekstu stečajnog postupka, relevantnost finansijskih izvještaja se ogleda u informacijama koje se crpe iz njih radi donošenja odluka svih učesnika u postupku.Prilikom donošenja odluke da li pokrenuti stečajni postupak nad određenim privrednim subjektom koriste se bilans uspjeha i bilans stanja. Nakon otvaranja stečajnog postupka izrađuje se stečajni bilans iz kog može da se vidi kojom imovinom preduzeće raspolaže, kao i kolika su njegova dugovanja i koliki su procijenjeni troškovi samog postupka i stečajne mase, te da se procijeni koliki će biti stepen namirenja povjerilaca prema njihovom redu. Na samom kraju postupka se sačinjava završni račun stečajnog upravnika iz kog mogu da se vide svi efekti stečajnog postupka. Kao bitno nameće se potreba standardizacije obrazaca koji se odnose na sačinjavanje početnog stečajnog bilansa, kao i završnog računa stečajnog dužnika i u Federaciji BiH, a kako bi se olakšao postupak nadzora nad radom stečajnih upravnika.

3.Prof. dr Kristina Peštović

Računovodstveni tretman priznavanja i vrednovanja ulaganja u nekretnine

Nekretnine privrednog društva predstavljaju značajnu kategoriju u bilansu stanja. Zbog toga je neophodno posebnu pažnju usmjeriti na klasifikaciju, vrednovanje nekretnina i adekvatnost primjene računovodstvene regulative. Adekvatna primjena međunarodne profesionalne regulative, zakonske i interne računovodstvene regulative predstavlja ključni preduslov u procesu obezbjeđivanja kvalitetnog sistema finansijskog izvještavanja. Obzirom da nekretnine s aspekta strukture poslovne imovine kod kapitalno intenzivnih preduzeća čine veoma značajnu kategoriju, greška u klasifikaciji i vrednovanju nekretnina može imati materijalne greške na nivou finansijskog izvještaja. Kada je riječ o klasifikaciji nekretnina treba praviti razliku između nekretnina koje koristi vlasnik u poslovanju privrednog društva i nekretnina koje su namijenjene za davanje u najam i sticanje prihoda po tom osnovu. Navedeni tipovi nekretnina podliježu različitoj računovodstvenoj regulativi.

4.Nedim Čustović

Obaveze donošenja akta o organizaciji računovodstvenog informacionog sistema

Donošenjem Zakona o računovodstvu i reviziji u FBiH proistekle su i mnoge obaveze za subjekte od javnoga interesa, (pravna lica), preduzeća i neprofitne organizacije u FBiH po pitanju usklađenosti, kao prvo internih akata, pravilnika, usklađivanja sa MSFI-a 9., 15., i 16., uvođenje novih konta na grupi  sedam (7). Najznačajnije su promjene pravilnika o kontnom okviru i sadržaja konta za privredna društva, pa se tako moraju usklađivati konta nematerijalne imovine i konta nekretnina postrojenja i opreme s odredbama MSFI-ja 16 – Najmovi. Takođe, uvode se  nove grupacije konta 05 - Imovina s pravom korištenja (prema MSFI 16), umjesto ranije grupacije 05 – Ostala (specifična) stalna materijalna sredstva koja se ukida. Ako posmatramo model računovodstvenog informacionog sistema primijetit ćemo da je osnovni zadatak ovog sistema prikupljanje, evidentiranje i obrada poslovnih informacija koje mogu biti finansijske i nefinansijke prirode. Prikupljanje, evidentiranje i obrada poslovnih informacija prema određenim pravilima i propisima ima za rezultat u konačnici prezentaciju obrađenih informacija u vidu finansijskih izvještaja namijenjenih internim ili eksternim korisnicima, s tim da su ovi drugi (izvještaji namijenjeni eksternim korisnicima) zastupljeniji u praksi i više im se posvećuje pažnje jer je izrada ovakvih izvještaja obično propisana zakonskim aktima (npr. Zakon o računovodstvu i reviziji, Zakon o porezu na dobit…) ili naložena od strane neke institucije u zemlji.

5.Dr.sc. Jozo Piljić

Obračun akciza/trošarina na duhanske prerađevine od 01.01.2022. godine

Porezni obveznici (akcizni) koji se bave prometom duhanskih prerađevina dužni su dostaviti UINO kalkulaciju maloprodajne cijene formiranu u skladu s Odlukom Upravnog odbora do 30.11.2021. godine. Porezni obveznici i druge osobe koje se bave prometom cigareta i duhana za pušenje dužni su popisati zalihe na dan 01.01.2022. godine, obilježene akciznim markicama izdanim od 01.01.2010. do 31.12.2021. godine i popisne liste dostaviti nadležnom regionalnom centru do 07. 01. 2022. godine. Porezni obveznici koji se bave prometom cigareta i/ili duhana za pušenje dužni su popisati količine akciznih markica za cigarete i duhan za pušenje preuzetih do 31.12.2021. godine, a koje nisu iskorištene za obilježavanje cigareta i duhana za pušenje do 31.12.2021. godine i popisne liste dostaviti nadležnom regionalnom centru do 07.01.2022. godine. Porezni obveznici koji uvoze duhanske prerađevine nakon 01.01.2022. godine, a za koje su akcizne markice preuzete u periodu do 31.12.2021. godine ne plaćaju razliku akcize pri uvozu, pod uvjetom da nadležnom carinskom organu prilikom carinjenja koje se vrši prilože kopiju dostavljene UINO Popisne liste zaliha neiskorištenih markica na dan 01.01.2022. godine i poslije 17.01.2022. godine, kopiju izvršene uplate razlike akcize iskazane u navedenoj popisnoj listi.

6.Doc.dr.sc. Mirza Čaušević

Pravni okvir za oporezivanje sportista u Evropskoj uniji

Oporezivanje transfera sportista izaziva brojna pitanja s poreznog aspekta poglavito kada je riječ o fudbalskim transferima  budući  da  se  radi  o  pozamašnim  finansijskim  sredstvima  kao rezultatima transfera profesionalnih sportista. Upravo su transferi sportista bili predmetom brojnih rasprava koje su imale i sudski epilog u posljednjih nekoliko godina. Stav poreznih stručnjaka kazuje kako ne samo sportisti već i klubovi koji ostvaruju prihode s osnove transfera igrača trebaju biti obuhvaćeni sistemom oporezivanja budući da oni transferima sportista ostvaruju značajne finansijske koristi. Ključnu ulogu u oporezivanju transfera sportista trebaju imati upravo porezna uprava država članica Evropske unije.Nacionalna zakonodavstva država članica EU uređuju pitanja organizacije i poslovanja sportskih klubova, radnih odnosa i oporezivanja. Pravila kojima se uvodi veća transparentnost transakcija vezanih za transfere, doprinijet će i učinkovitijoj borbi protiv zloupotreba i boljem upravljanju u fudbalu.

7.Dr. sc. Jasmina Hurić

Porezna konkurentnost i porezni poticaji u poreznom sistemu Bosne i Hercegovine

Svaka razvijena država koristi sva moguća sredstava da potakne svoju konkurentnost,  privuče strane investicije i olakša poslovanje domaćim preduzećima. Jedna od mjera za to su sredstva koja stoje na raspolaganju iz oblasti porezne politike odnosno porezni poticaji. Oni su najčešći oblik državne intervencije u funkciji izgradnje konkurentnosti, mada se i drugim sredstvima može pozitivno uticati na konkurentnost. Najvažniji segment konkurentnosti preduzeća su investicije, pa su poticaji u okviru poreza na dobit najzastupljeniji poticaji. Uglavnom se odnose na umanjenje porezne osnovice, umanjenje porezne obaveze, porezna oslobađanja ili smanjenje stope poreza na dobit. Unatoč postojanju određenog broja poreznih poticaja u poreznom zakonodavstvu Bosne i Hercegovine (BiH) kompleksni porezni propisi, neusklađen, kompleksan i neuređen porezni sistem BiH imaju za posljedicu mali broj stranih investitora i višegodišnju lošu konkurentsku poziciju. Loši porezni propisi i porezna klima su među faktorima koji imaju najveći uticaj na lošu ocjenu konkurentnosti, a trenutna zakonska rješenja ukazuju da se u BiH u sva tri porezna prostora porezni poticaji pojavljuju veoma ograničeno i ne mogu privući niti potaknuti investicije.

8.Hajrudin Hadžimehanović

Raspodjela javnih prihoda u Federaciji BiH

Po osnovu nove metodologije propisane Zakonom o pripadnosti javnih prihoda, a koja je usklađena s metodologijom vođenja Jedinstvenog računa na nivou države utvrđeni su svi kriteriji na osnovu kojih je omogućeno da svi korisnici dobiju prihode od indirektnih poreza koji im pripadaju. Primjena Zakona o pripadnosti javnih prihoda u Federaciji BiH omogućavaju svim korisnicima javnih prihoda da na efikasan način obezbijede sigurne i dodatne izvore prihoda svim nivoima vlasti u Federaciji BiH. Posebno su zakonom izvršene izmjene u finansiraranju općina budući da su općine dobile izvorne prihode kako u oblasti indirektnih poreza tako i u oblasti direktnih poreza, što u ranijem periodu nije bio slučaj obzirom da su općine bile vezane za kantone i bilo je propisano da „općinama pripadaju prihodi u skladu sa kantonalnim propisima.“Postojećim Zakonom izgrađen je pravičniji sistem raspodjele uz ugradnju kriterija izjednačavanja kako za kantone tako i za općine. Iako su u prethodnom periodu aktivnosti u oblasti raspodjele javnih prihoda kako pripremom dokumentacione osnove tako i radnih verzija Zakona o pripadnosti javnih prihoda većina kantona predlaže da se eliminiše poseban koeficijent za Kanton Sarajevo što bi sigurno uticalo na prihodovnu stranu budžeta Kantona Sarajevo i razilaženje sa političkim kompromisom koji je postignut 2006. godine kada je usvojen Zakon o pripadnosti javnih prihoda.

9.Dr. sc. Samir Sabljica

Elektronska trgovina u Evropskoj uniji – aktuelnosti i problemi

Razvoj ekonomije EU zavisi i od što efikasnije provedbe digitalne transformacije. EU je još krajem 20 stoljeća shvatila da je ubrzan razvoj digitalnog tržišta neizbježan, neophodan i nezaobilazan i da će promijeniti životne i radne navike stanovnika EU. Posljednjih nekoliko godina e-trgovina se nameće kao jedan od vodećih trendova u segmentu maloprodaje gdje i potrošači i trgovci postaju digitalni. Obzirom na to da potencijal unutrašnjeg tržišta i dalje nije u potpunosti iskorišten, jedan od prioriteta EU je ponovno pokretanje ekonomije EU zahvaljujući normativnom okviru koji uređuje jedinstveno digitalno tržište. Evropski parlament, Vijeće EU i Evropska komisija se trude ponovno pokrenuti tržište uslijed pandemije koronavirusa, staviti potrošače te mala i srednja poduzeća u središte politike jedinstvenog tržišta. Jedinstveno digitalno tržište ima centralnu  ulogu u tim naporima. Istraživanja koja je naručio Evropski parlament početkom 2020. godine, pokazala su da jedinstveno digitalno tržište ima znatan potencijal za smanjenje troškova i prepreka u EU za građane i preduzeća, čime ekonomija EU postaje „zelenija” i više socijalno orijentirana.

10.Bernard Iljazović

Sloboda pristupa informacijama u zakonodavnom okviru FBiH

Sloboda informiranja, a time i pravo na dostupnost informacijama koje posjeduju tijela javne vlasti jedno je od temeljnih ljudskih prava, koje propisuje Europska konvencija o ljudskim pravima i temeljnim slobodama, Konvencija o pristupu informacijama, te međunarodni ugovori. Postojeći zakonodavni okvir o slobodi pristupa informacijama potrebno je izmijeniti i osuvremeniti kako bi se postiglo učinkovitije ostvarivanje prava na pristup informacijama, kao i osigurala veća razina pravne zaštite u postupku ostvarivanja prava.  S ciljem ostvarivanja prava na pristup informacijama, nužno je stvoriti preduvjete koje bi osigurale lak, brz, efikasan i praktičan pristup takvim informacijama. Iako je bilo određenih zakonodavnih pokušaja u tom smjeru, i dalje nove promjene nisu ugledale svjetlo dana. Pri tome se zakonodavac može poslužiti modelima i praksama drugih europskih država uz prilagodbu bh. zakonodavstvu. Javni organi moraju imati na umu da građani imaju pravo ostvariti pravo na pristup informacijama o djelovanju javnih organa, a posebice o financijskom trošenju namjenskih sredstava, jer je u krajnjoj liniji to novac svih poreznih obveznika/građana. U konačnici, informacije predstavljaju vlasništvo svih bh. građana, a javni organi samo kontroliraju te informacije.

11.Emsud Muhadžić

Jezičko izražavanje u normativnim aktima

Svaki normativni akt ima svoj sadržaj koji se mora izraziti u formi koju određuje jezik, zatim logika i političko uređenje određene zajednice. S obzirom da je jezik jedna spoljno posmatrana građa pravne norme, a s obzirom i na to da se prikazuju sve druge građe, potrebno je da jezik u pravu bude što savršeniji, jasniji i precizniji, kao i da za svaki poseban pojam postoji i poseban jezički izraz-termin koji će se doslovno upotrebljavati, stalno u istom značenju, bez obzira na to što se jezik konstantno mijenja, jer ga upotrebljavaju razni ljudi u raznim vremenima. Da bi se izbjegla svaka mogućnost različitog shvatanja jedne iste riječi, često se u normativnim aktima određuje značenje pojedinih izraza, kao što je najčešći slučaj u krivičnim zakonima. Precizan, pa prema tome i stručni jezik može se sresti samo tamo gdje je pravna nauka i pravna tehnika visoko razvijena, ali se, međutim, u takvim slučajevima jezik udaljuje od narodnog jezika, a time se i pravo distancira od narodnih masa.

12.Džana Kadribegović    

 Obaveze poslodavca i prava i obaveze radnika prema   Zakonu o zaštiti na radu

Zakonom o zaštiti na radu (“Službene novine Federacije BiH”, broj 79/20), između ostalog  uređuju se   prava, obaveze i  odgovornosti poslodavca i radnika u provođenju i poboljšanju zaštite na radu. Naime, poslodavac je obavezan da osigura takve uvjete kako bi  radni proces bio prilagođen tjelesnim i psihofizičkim mogućnostima radnika, a da radna okolina, sredstva za rad kao i sredstva i oprema za ličnu zaštitu, budu proizvedeni tako da ne ugrožavaju sigurnost radnika. Od naročitog značaja je i propisana obaveza  radnika da primjenjuju propisane mjere za siguran i zdrav rad, zatim  da namjenski koriste sredstva za rad i opasne materije, da obavezno koriste sredstva i opremu za ličnu zaštitu, te da sa njima pažljivo rukuju da ne bi ugrozili, kako svoju sigurnost i zdravlje, tako i sigurnost i zdravlje  drugih radnika.

13.Safeta Lukačević

Društveni mediji (Social media) i njihov uticaj na potrošače

Društveni mediji (Social media) se najčešće definišu kao „obilje novih izvora online informacija koje se stvaraju, iniciraju, cirkulišu i koriste od strane potrošača s namjerom da međusobno razmjenjuju informacije o proizvodima, markama, uslugama, osobenostima i specifičnostima". Obuhvataju brojne i veoma raznovrsne medije, kao što su, blogovi, od strane kompanije sponzorisani odbori za diskusiju, sobe za četovanje (chat rooms) , e-mail, website-ovi i forumi potrošača za rangiranje proizvoda i usluga, internet odbori i forumi za diskusiju, blogovi (sajtovi koji sadrže digitalni audio, slike, filmove ili fotografije), društveni mrežni website-ovi. Društveni mediji predstavljaju mjesta okupljanja ljudi sa sličnim interesima. Tako se stvaraju virtuelne zajednice ljudi okupljenih oko određenih tema i informacija na konkretnoj web lokaciji, od akademskih, do hobija i razonode. Razmjenom ideja i druženjem ljudi u sajber prostoru, prevazilaze se ograničenja koja postoje u svakodnevnoj ljudskoj komunikaciji, kao što su nacionalna, vjerska, politička, polna i starosna ograničenja. Formiranjem

vlastitih diskusionih grupa i tema od strane preduzeća, i praćenje postojećih, efikasan je način istraživanja tržišta, bržeg prevođenja kupaca kroz faze procesa kupovine, jačanja imidža kompanije i online poslovanja. Koncept društvenih medija je danas na vrhu dnevnog reda za mnoge poslovne rukovodioce.

 

14. Savjetodavni servis

15. Saopštenja za primjenu propisa

16. Podaci o trgovanju vrijednosnim papirima u FBiH

 

Budimo odgovorni prema sebi i jedni prema drugima te brinimo jedni za druge.